Nedostaje djelatnika u palijativnoj skrbi. U Hrvatskoj svake godine više desetaka tisuća pacijenata treba takvu skrb.
Kad joj je suprug teško obolio, gospođa Jadranka pomoć je pronašla u čakovečkoj udruzi ''Pomoć neizlječivima''.
"Mi smo palijativnu skrb imali pola godine, i moram reći mi smo imali jer smo oboje imali. I doktorica je došla i kad sam ja ne zvala možda tri dana jer je stanje bilo ok, onda su one mene zvale kako je on, kako je njegovo stanje, treba li vam nešto, kako ste vi? To je isto bilo jako važno", rekla je Jadranka Kocijan Weingartner.
Jedna je od njihovih 55 volontera. Posla u najvećoj posudionici medicinskih pomagala, kažu, uvijek ima. Posuđuju se kreveti, madraci, hodalice, štake.
"Kad čovjek ide iz bolnice ne radi više niti njegov liječnik ne može ništa dobiti od pomagala, mi smo uvijek tu, nazovemo jedni druge i uskočimo, otvorimo, damo ono kaj im treba", rekla je Nedeljka Kanoti, Čakovec.
Godišnje pomognu oko 500 teško oboljelih. Ali nije to samo posudba pomagala.
"Tu je često potrebna topla riječ, topli pogled, zagrljaj, nekad tišina. Nekad molitva. Potrebna je pomoć i obiteljima neizlječivih", rekla je Marija Kovačić, volonterka
Udrugu je prije 15 godina osnovala Renata Bermanec, koja se nakon studija u Engleskoj vratila u Međimurje kao prva hrvatska magistra palijativne skrbi.
"Rekli smo idemo vidjeti što Međimurci trebaju pa nakon toga i razviti oblike pomoći koji će se pokazati potrebnima. Udruga je odmah od početka okupljala jedno 20 zdravstvenih radnika, sestre i doktori su već u to vrijeme vidjeli da ljudi na kraju života trebaju drugačiju skrb", rekla je Renata Bermanec.
Od tada se, kaže, dosta toga promijenilo na bolje. Imaju službe palijativne skrbi, koordinatore, udruge, mobilne timove po županijama.
"Ono što Hrvatska nema je timove kakvi bi trebali biti. Kad govorimo o palijativnoj skrbi ona je ne samo fizička patnja nego i psihička, socijalna i duhovna i u skladu s tim minimalni uvjet je da vi uz liječnika i sestru obavezno imate socijalnog radnika i psihologa", nadodala je Bermanec.
Iz udruge La Verna upozoravaju da su potrebe velike, a u Hrvatskoj postoje samo tri hospicija s oko 40 kreveta. Oko 700 palijativnih kreveta je na različitim odjelima u bolnicama.
"Ono što mi zagovaramo da bolnice budu kad već nemamo boljih smještajnih kapaciteta - da se u bolnice formiraju palijativni odjeli. Trebalo bi ipak tu palijativnu skrb staviti kao jedan od prioriteta, a to onda znači i financirati. Znači da se poboljšaju uvjeti rada medicinskog i drugih stručnih osoba koje rade u palijativi", rekla je Blaženka Eror Matić, predsjednica udruge La Verna.
Jer, procjenjuje se da u Hrvatskoj godišnje do 46 tisuća bolesnika treba palijativnu skrb. A ovi ljudi trude se da svi oni imaju priliku za dostojanstven život do kraja.
