''Moramo se pobrinuti da EU radi za ljude, to bi trebao biti naš prvi interes''

Posljednjih se godina aktualiziralo pitanje različite kvalitete istih proizvoda u Europskoj uniji, odnosno da proizvodi multinacionalnih kompanija istog imena imaju različit sastav u istočnoj Europi u odnosu na zemlje zapadne Europe, a studija provedena u Slovačkoj utvrdila je da postoje značajne razlike u kvaliteti istih proizvoda u Slovačkoj i Austriji.

Pročitajte i ovo Prednost u anketama Britanska oporba želi nove pregovore s EU-om: "Odbijam prihvatiti da ne možemo učiniti da to funkcionira" Poboljšani izgledi Standard & Poor's potvrdio kreditni rejting Hrvatske: "Gospodarstvo će rasti snažnije od većine u eurozoni"

Na problem su upozorile češka i slovačka vlada te više europarlamentaraca, među kojima i hrvatski zastupnici. Okrugli stol u Europskom parlamentu pod nazivom "No more double standards in foodstuffs“, koji je ukazao na problem dvostrukih standarda prehrambenih proizvoda, organizirali su češki zastupnik Pavel Poc i rumunjska zastupnica Daciana Sarbu, potpredsjednica Odbora za okoliš, javno zdravstvo sigurnost hrane (ENVI) u Europskom parlamentu, članovi kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu (S&D).

Istraživanje slovačkog veterinarskog instituta pokazalo je kako Slovaci u usporedbi s Austrijancima jedu naizgled iste riblje štapiće, ali sa 6 posto manje ribe, da su čajevi u Austriji pakirani da bolje sačuvaju kvalitetu i s većim dijelom ljekovite biljke, slovački sokovi su rađeni s jeftinijim sladilima i imaju umjetan okus. Premda je označena težina proizvoda ista, u slovačkoj su oni u stvarnosti ipak lakši nego austrijski.

„Jedina pozitivna stvar koju je pokazalo slovačko istraživanje jest da je Vegeta, kao jedini hrvatski proizvod koji se pojavljivao u sličnim istraživanjima, ista i u Slovačkoj i u Austriji. Ostali rezultati su veliki etički i moralni problem. Ranija istraživanja su pokazala i da proizvodi u jugoistočnoj Europi imaju puno više trans masti, aditiva i umjetnih šećera što je i zdravstveni problem“, kazala je Biljana Borzan.

Predstavnik Europskog udruženja brandova je tvrdio kako su razlike u recepturi posljedica ukusa lokalnih potrošača, te osnovnih namirnica dostupnih na nekom teritoriju. Propitivao je i metodologiju kojom su rađena neka istraživanja.

„Moje istraživanje prvo u Europi uključuje deterdžente i higijenske potrepštine. Želite li reći hrvatski potrošači preferiraju slabije pranje kod deterdženta ili slabiji učinak paste za zube? Ni jedan hrvatski građanin vam sigurno neće reći da preferira sok s umjetnim bojilima i sladilima te da ne želi po istoj cijeni kupiti kvalitetniji i zdraviji sok kakav se prodaje na zapadnom tržištu. Uz to, metoda mog istraživanja je u potpunosti znanstvena, uzorak su odredili hrvatski potrošači, a stručne institucije nadziru i uzorkovanje i analizu!“, rekla je Borzan i zaradila pljesak prisutnih, priopćio je ured zastupnice.

Biljana Borzan i Andrea Gross-Bošković, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu (HAH), u studenom prošle godine predstavile su u Zagrebu rezultate ankete koja je pokazala da velika većina hrvatskih građana smatra da su proizvodi namijenjeni hrvatskom tržištu slabije kvalitete od onih za tržišta zapadnih zemalja EU-a i najavile istraživanje kojim će usporediti kvalitetu proizvoda na hrvatskom i njemačkom tržištu.

"Čak 82,6 posto građana Hrvatske smatra da su proizvodi namijenjeni istočnom europskom tržištu lošije kvalitete od onih namijenjenim trgovinama u zapadnim članicama EU", rekla je Biljana Borzan, hrvatska predstavnica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta.

Borzan je provela anketno istraživanje s agencijom GfK na reprezentativnom uzorku od 800 građana. Anketom se omogućilo hrvatskim građanima da odrede proizvode koji će potom biti uspoređivani s istovjetnim proizvodima s njemačkog tržišta i laboratorijski testirani.

Početkom travnja Borzan je objavila da je u Muenchenu uzela uzorke za istraživanje o kvaliteti proizvoda na njemačkom i hrvatskom tržištu te da je druga faza istraživanja počela potpisivanjem ugovora s pet hrvatskih laboratorija, NZJZ dr. Andrija Štampar, Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom, Centrom za kontrolu namirnica, s Euroinspektom Croatia kontrola d.o.o i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo.

„Od iznimne je važnosti razgovarati o ovome problemu jer pritisak javnosti može imati ključan utjecaj na proizvođače i zakonodavce. Češki predstavnik je izvijestio kako je primjerice Pepsi počeo koristiti prirodna sladila pod pritiskom javnosti. Komisija treba razmisliti i o uspostavi web stranice na kojoj bi bili objavljivani rezultati istraživanja te dojmovi građana! Moramo se pobrinuti da EU radi za ljude, to bi trebao biti naš prvi interes“, zaključila je Borzan, navodi ured zastupnice.

Predstavnica iz Komisije Marie-Parie Benassi na okruglom stolu je rekla kako je povjerenica Europske komisije za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova Vera Jourova svjesna rezultata istraživanja koje su provele slovačke i druge vlasti i naglasila kako je povjerenica razumjela da je potrebno djelovanje Komisije po ovom pitanju. Komisija je započela prikupljanje informacija od zemalja članica i razgovore s nadležnim službama kako bi riješili probleme diskriminiranja potrošača i dvostrukih standarda u kvaliteti proizvoda.

Benassi je naglasila važnost oglašavanja proizvoda, jer ako se proizvod oglašava na jednak način onda je riječ o zavaravanju potrošača i potrebno je proširiti legislativu.

Dubravka Šuica, potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET) i zamjenska članica Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane (ENVI), je na konferenciji upozorila da je potrebno mijenjati zakonodavstvo kako bi spriječila diskriminacija potrošača.

"Sve više istraživanja i dokaza upućuju na to kako postoji jasna razlika u kvaliteti i sastojcima prehrambenih i drugih proizvoda istog pakiranja i istog proizvođača, a očekuju se i rezultati najnovijeg istraživanja u Hrvatskoj. Ne želimo biti građani drugog reda, već želimo živjeti u jedinstvenom zajedničkom europskom tržištu. Insistiram da svi građani Europe zaslužuju jednake standarde. Vidjeli smo na nedavnom primjeru dogovora o ukidanju roaminga uklanjanje razlika među državama članicama i povezivanje građana Europske unije. Potrebno je poduzeti konkretne korake kako bi se stalo na kraj diskriminaciji potrošača, a to je moguće izmjenom zakonodavstva“, rekla je Dubravka Šuica, priopćio je ured zastupnice.

Zastupnica Šuica je, uz podršku 45 zastupnika iz Hrvatske, Slovenije, Poljske, Italije, Njemačke, Češke, Slovačke, Rumunjske, Grčke, Mađarske, Bugarske i Finske, prije nekoliko tjedana pokrenula je dvije inicijative kojima je podnijela zahtjev za raspravom na dnevnom redu plenarne sjednice i zahtjev za donošenje zakonodavnog prijedloga o reviziji zakonodavstva hrane u Europskoj uniji kako bi se stalo na kraj diskriminaciji potrošača i kako bi se uklonili dvostruki standardi u kvaliteti proizvoda koji se prodaju u zemljama Europske unije, podsjeća ured zastupnice u priopćenju. (Hina)