Dobra vijest za tri skupine hrvatskih građana: Stiže važan zakon koji bi im mogao uvelike promijeniti život
Piše DNEVNIK.hr,
06. studenoga 2023. @ 06:23
komentari
Dizalo - 1Foto: Dnevnik Nove TV
Stanari zgrada bez dizala pažljivo prate što će biti s inicijativom Kluba zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika oko subvencioniranja dizala. Predložili su i zakon koji je u proceduri, a cilj im je da bude usvojen do travnja iduće godine. Detalje donosi reporterka Dnevnika Nove TV Lara Švigir.
Umirovljenica Snježana Koštek živi na 4. katu u zgradi bez dizala. "Nastojim ne ići dolje. Kad se nakrcam stvarima, dio ostavim dolje, dio donesem, odmorim se pa idem ponovno. Na moje godine to baš i nije neki fitnes."
To bi se uskoro moglo promijeniti jer stiže Zakon o ugradnji dizala. On bi omogućio da u višestambenim zgradama koje imaju tri i više katova država subvencionira ugradnju. Prosječna cijena ugradnje je 60.000 eura.
"Taj iznos bi bio 40 posto od strane države, a tu bi se mogle uključiti jedinice lokalne samouprave, posebno veliki gradovi u kojima i ima najviše takvih zgrada", smatra Predrag Štromar.
Ostatak bi pokrili predstavnici suvlasnika sami iz svojih pričuva.
"Trenutno ima 16.000 ulaza koji nemaju lift i gdje ga treba napraviti. Očekujem svakako da će se 200 do 300 liftova ugrađivati godišnje kada donesemo taj Zakon", dodaje Štromar.
Kvaliteta života povećala bi se tako starijima, osobama s invaliditetom, ali i roditeljima s djecom.
Ugradnju dizala sredstvima iz europskih fondova predlagala je europarlamentarka Biljana Borzan, no Vlada je uklopila ugradnju zajedno s energetskom obnovom.
"Tu vidim kao izazov kako će se gradove natjerati da sudjeluju u ovakvom projektu. Iskreno se nadam da će odaziv biti dobar", rekla je Borzan.
Neki gradovi već su u proračunu predvidjeli tu stavku ako bi država uskočila svojim dijelom, a građani svojim.
Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i obnove poručuje da priprema Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, kojim bi se propisala mogućnost izrade programa ugradnje dizala. On bi, među ostalim, uključivao i sveobuhvatni pregled i broj zgrada, udio stanara po katnosti, postotak sufinanciranja i rokove.