Prozirne bubice "okupirale" su Hrvatsku. Građani se žale da im se lijepe na kožu, kosu, hodaju po odjeći, pa čak i bodu. Riječ je o mrežastim stjenicama, za koje stručnjaci kažu da nisu opasne

Galerija


hrastovim mrežastim stjenicama razgovarali smo s Milivojem Franjevićem sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu.

Vezani članci Najezda stjenica (Foto: Dnevnik.hr) Otkrivamo sve o "prozirnim mušicama" koje su preplavile Hrvatsku: "Zalijepile su mi se na kožu, vidjela sam kako se pune mojom krvi" Slika nije dostupna Hrastove šume pod najezdom štetnika koji napada i ljude

Tu smo na mjestu gdje možemo pokazati zašto naši sugrađani imaju problema sa ubodima stjenica. Kao što vidite, na svakom su listu posljedice razvoja hrastove mrežaste stjenice, a slična je stvar na području Zagreba i s platanom. Nekoliko je faktora pridonijelo ovome, visoke tempereture, kraj vegetacijskog perioda u kojem imamo razvijene već dvije ili čak tri generacije ovih stjenica, a isto tako i fiziološko stanje samog lista koji je suh i zbog čega su stjenice morale potražiti hranu negdje drugdje. 

Građani se žale na ubode. Koliko su oni opasni?

To su kukci koji su fitofagni, znači hrane se biljnim sokovima. Oni su jednostavno zbog ovih faktora koje smo ranije spomenuli prisiljeni potražiti hranu i nadoknaditi tjelesne tekućine negdje drugdje.

Ali ne piju krv?

Ne piju krv, nije riječ o stjenicama iz roda Cimex, odnosno onim kućnim stjenicama koje se hrane krvlju toplokrvnih organizama. Ovdje je riječ o tome da ove stjenice nisu prilagođene za uzimanje krvi.

Ipak, na koži bi neki mogli osjetiti ubode?

Apsolutno. Ljudi koji imaju osjetljiviji status imunološkog sustava mogli bi imati posljedice sa sekundarnim efektima, s otocima i crvenilom kože.

Koja je razlika između te kućne stjenice i ove koja se pojavila u prirodi?

Hrastova mrežasta stjenica šumarski je problem, sad u ovom trenuku kad se nalazimo u centru Zagreba i problem urbanog šumarstva koji je u Hrvatskoj prisutan od 2013. godine. Stanovnici u spačvanskom bazenu imaju problema tijekom ljeta u proteklih pet do šest sezona. Što se tiče kućne stjenice koja se hrani krvlju, ona je fitosanitarni problem koji je u određenom smislu lakše riješiti.

Kako se zaštititi od jednih, a kako od drugih?

Kad govorimo o hrastovoj mrežastoj stjenici, od 2013. godine kad je prvi put zabilježena u Hrvatskoj i kad je počela suradnja na projektima s kolegama iz Hrvatskih šuma, osobito s kolegama iz Hrvatskih šuma Vinkovci koji su prvi uočili taj problem, započela su ispitivanja sredstava. Međutim, trebate uzeti u obzir da kad govorimo o suzbijanju u šumskim ekosustavima, tu je primjena određenih sredstava strogo zabranjena zbog posljedica na šumski ekosustav. Ako suzbijate nekakvog štetnika u svom domu, možete koristiti puno toksičnija sredstva, napustiti taj prostor na neko vrijeme dok nije sigurno pa se vratiti. Sa šumom je druga situacija. Koriste se isključivo sredstva za zaštitu bilja koja su dopuštena zakonom.

 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr