Iz Stranke umirovljenika (SU) upozorili su u srijedu na nekonzistentnosti u mirovinskom osiguranju te naglasili da se što prije trebaju ukloniti neke nepravilnosti u mirovinskome sustavu, posebice u izračunu mirovina.
Riječ je o nepriznavanju bonifikacije za kasnije umirovljenje i manjim mirovinama nakon novog obračuna radi dodatnog radnog staža, istaknuli su te ustvrdili da sustav treba učiniti transparentnim i bolje uređenim.
"Kada Vlada donosi zakon, ona ne vrši simulaciju, ne napravi na svojim stručnim tijelima kako će to biti u praksi i onda imamo onda ovakve slučajeve", upozorio je na predsjednik Stranke umirovljenika Lazar Grujić na konferenciji za novinare.
Zbog toga traže da se Vlada odgovorno ponaša i da ima stručne ljude jer "resorni ministar Marin Piletić nema dovoljno stručnosti", a traže i pravobranitelja za umirovljenike i starije osobe, ali i da Nacionalno vijeće za umirovljenike doista bude savjetodavno tijelo, "a ne javni servis Vlade".
Nije mu priznata bonifikacija za nekoliko godina iznad 40; ostaje u sustavu rada, a mirovina mu manja
Umirovljeni sveučilišni profesor kriminalistike i procesnog prava iz Zagreba Petar Veić iznio je svoj primjer.
On je 27 godina bio policijski službenik i 20 je godina bio u akademskoj zajednici te ima 47 godina efektivnog radnog staža. Godinu i pol je u mirovini, radi i dalje, no po odlasku u mirovinu nije mu priznata bonifikacija za nekoliko godina rada iznad 40-e godine.
Njegovi prigovori nisu uvaženi, niti na Upravnom sudu, i zbog toga ima 350 eura manju mirovinu u odnosu na kolege s kojima je radio na sličnim ili istim poslovima, a plaćao je doprinose i prema ugovoru o djelu na fakultetu i po programima.
Umirovljen je, kaže, po tri zakona: o mirovinskom osiguranju, o mirovinskom osiguranju djelatnih vojnih osoba i policijskih službenika i o braniteljima i veliko je pravno-političko pitanje zašto mirovine uređuju tri propisa jer će tada, i uz najbolju volju, nastati suprotnosti i neravnopravnosti.
Drugi problem iznio je Dario Nađ iz Osijeka, umirovljen kao djelatna vojna osoba 2014., a radi na pola radnog vremena od 2019.
Naveo je da se već godinama bori da upiše novi radni staž kako bi mu se mirovina povećala, no nailazi na otpor Ministarstva rada, Ministarstva branitelja i HZMO-a.
"Kažu ako pokrenem novi izračun mirovine, više neće biti po posebnim propisima, nego po općim propisima, a što kaže pravnik iz Mirovinskog - u tom slučaju bi mirovina bila manja 20 do 30 posto. Pitam se je li moguće da netko radi dalje, da ostaje u sustavu rada, što Vlada promovira, a da mu bude mirovina manja", upitao je.
Građani se mogu javiti povjereniku za etiku
Članica Predsjedništva stranke i glasnogovornica Vesna Horvat istaknula je da traže da se mirovinski sustav bolje uredi, da bude transparentan i da više ne postoje raskoraci u pravima.
"Imamo masu mailova, potvrda, rješenja i odluka ove dvojice gospode koja su prošla kroz svoje procese, no svi su oni kontradiktorni, šuplji i ništa ne govore. Sustav jako dobro zna da umirovljenici nemaju novaca za odvjetnike i sporove pa očekuju da će jednostavno šutjeti. I šute pokorno", navela je.
Odvjetnica Katja Jajaš građanima je dala nekoliko savjeta kako da se zaštite kod takvih slučajeva, kao i kod mogućeg neprihvatljivog ponašanja ili komunikacije državnih službenika i namještenika te istaknula da postoji Etički kodeks državnih službenika i namještenika prema kojem su oni građanima dužni davati informacije i pomagati te moraju biti profesionalni.
Tako ako neki građanin nije zadovoljan nekim rješenjem, prije podizanja bilo kakvih tužbi, može prvo poslati pritužbu povjereniku za etiku koji će provjeriti jesu li izdana rješenja sukladna propisima, pogotovo u situacijama kada se propisi tumače na različite načine.
Ako građanin nije zadovoljan ni njegovom odlukom, može se obratiti i Etičkom povjerenstvu koje preispituje odluke nadležnih tijela.
