Na kraju školske godine 2018./2019. broj osnovnih škola, razrednih odjela i učenika nije se bitno promijenio u odnosu na prethodnu školsku godinu, ali je i dalje prisutan pad broja učenika koji traje već četvrt stoljeća, stoji u izvješću Državnoga zavoda za statistiku.
Pročitajte i ovo
Državni zavod za statistiku objavio je "Statističko izvješće 1663 - Osnovne škole i dječji vrtići i druge pravne osobe koje ostvaruju programe predškolskog odgoja, kraj školske godine 2018./2019. i početak školske i pedagoške godine 2019./2020." u kojemu, među ostalim, stoji da je udio učenica u spomenutom obrazovnom razdoblju bio 48,7 posto.
Jedan učitelj imao je nešto više od devet učenika
U školskoj godini 2018./2019. organiziranu prehranu imalo je 70,6 posto državnih osnovnih škola i 95,5 posto privatnih osnovnih škola s organiziranom prehranom.
Odnos broja učitelja i učenika u redovitom obrazovanju u toj školskoj godini iznosio je jedan učitelj na 9,1 učenika, a u obrazovanju za djecu i mladež s teškoćama u razvoju taj je odnos bio jedan učitelj na dva učenika. Udio žena u populaciji učitelja bio je 81,5 posto.
Prema metodologiji statističkoga prikupljanja podataka, od 2027 školskih jedinica u 2002 nastava se izvodila samo na jednom jeziku - i to u 1958 škola na hrvatskome jeziku, u 21 na srpskome jeziku, u 12 na talijanskome, u sedam škola na češkome te u četiri škole na mađarskome jeziku.
Osim na hrvatskome jeziku, 25 škola nastavu je izvodilo i na jezicima nacionalnih manjina, i to 12 na srpskome, po pet na mađarskome i talijanskome jeziku, dvije škole na češkome te jedna škola na njemačkome jeziku.
Ukupno su 4293 učenika polazila nastavu na jezicima nacionalnih manjina - 1937 na srpskome, 1696 na talijanskome, 353 na češkome, 172 na mađarskome i 135 na njemačkome jeziku.
Od ukupnoga broja ponavljača, najviše je bilo dječaka - 68 posto, najveći udio ponavljača bio je u višim razredima - njih 76 posto, a najviše ponavljača bilo je u petom razredu - 24,3 posto . Od ukupnoga broja ponavljača u petom razredu najviše je bilo dječaka - 75,4 posto.
Promatrajući učenike prema dobi, može se primijetiti da je u redovitim školama bilo samo 2,3 posto učenika mlađih od sedam godina. Isto tako, gornja granična skupina od 15 i više godina obuhvaćala je samo 0,5 posto učenika. Od toga je 92 posto njih pohađalo osmi razred.
Ukupno 1699 dječjih vrtića na početku pedagoške 2019./2020. godine
Na početku pedagoške godine 2019./2020. djelovalo je ukupno 1699 dječjih vrtića i drugih pravnih osoba koje ostvaruju programe predškolskog odgoja. Kako je navedeno, svaka teritorijalno odvojena jedinica (područni odjel) smatra se vrtićem.
Od 1496 dječjih vrtića, njih 1087 osnovali su Republika Hrvatska i jedinice lokalne uprave i samouprave, osnivač 347 njih bila je druga domaća pravna ili fizička osoba, a 62 dječja vrtića osnovale su vjerske zajednice.
Pri drugim pravnim osobama bile su pak ustrojene 203 jedinice predškolskog odgoja, i to 153 pri osnovnim školama, šest u igraonicama pri knjižnicama te 44 u drugim ustanovama i udrugama (zdravstvenima, socijalnima, kulturnima, sportskima).
Ukupan broj djece obuhvaćene programima predškolskog odgoja bio je 139.682, a udio djevojčica bio je 48,2 posto. Redovitim programima bilo je obuhvaćeno 125.294 djece ili 89,7 posto, programom predškole 9861 dijete ili 7,1 posto, a u kraćim programima bilo je 4527-ero djece, odnosno 3,2 posto. Od ukupnoga broja djece 20,3 posto bilo ih je mlađe od tri godine.
U školskoj godini 2018./2019. programom predškole bilo je obuhvaćeno 9861 dijete koje nije bilo polaznik redovitoga programa predškolskog odgoja, što je manje za 6,9 posto nego u prethodnoj godini.
Na jednog odgojitelja i učitelja dolazilo je u prosjeku desetero djece, a odnos stručnih radnika za rad s djecom (odgojitelja i učitelja, zdravstvenog osoblja i stručnih suradnika) i ostalih (administrativnoga i ostalog osoblja) iznosio je dva naprama jedan.
