Sindikati ne prihvaćaju zamrzavanje plaća

Plaće u Hrvatskoj su preniske i u većini slučajeva nedostatne za podmirenje osnovnih životnih troškova. Plaće su dogovorene kolektivnim ugovorima ili sporazumima i jedino se mogu mijenjati socijalnim dijalogom s partnerima, ističe SSSH. 

Pročitajte i ovo Kriza u medijima Samo organizirani novinari mogu zaštiti dosegnuta prava Vlada zamrzava plaće? Sanader se odrekao povišice; sindikati se bune

>> SDLSN traži hitne pregovore s Vladom o politici plaća 

>> Zamrzavanje rasta plaća, ukidanje darova za Božić...

>> Rohatinski: Da zamrzavanju plaća, ne poskupljenju

Sindikat traži od Vlade, kao najodgovornije za nastalu situaciju, konkretnu analizu stanja i prijedlog mjera (umanjenje prevelikih plaća i beneficija dužnosnika, ukidanje povlaštenih mirovina, ukidanje besplatnih parkirališta i garaža, smanjivanje troškova reprezentacije).

SSSH se protivi megalomanskim investicijama, a zalaže se za stimuliranje manjih investicijskih projekata koji zapošljavaju domaću radnu snagu, koriste domaće materijale, brzo vraćaju uloženo i podižu životni standard.

Također je protiv otpuštanja radnika. Poslodavci menadžerske zarade i bonuse trebaju smanjiti i preusmjeriti u očuvanje radnih mjesta, a država u proračunu treba osigurati sredstva za pomoć poslodavcima koji zbog krize imaju teškoća u poslovanju.

SSSH također traži efikasniju državu i djelotvorniju borbu protiv sive ekonomije i rada na crno, jer tu leže rezerve s kojima se može djelovati u kriznim situacijama, kaže se u priopćenju.

Nezavisni hrvatski sindikati ne pristaju na zamrzavanje plaća

Radnici nemaju povjerenja jer do sada su uvijek bili izigrani Nezavisni hrvatski sindikati ne pristaju na zamrzavanje niti ograničavanje rasta plaća za 2009. godinu, najavljuju da su za obranu plaća spremni pozvati na javne prosvjede i industrijske akcije, a od Vlade traže cjelovite mjere za izlazak iz krize bez prebacivanja tog tereta na leđa hrvatskih radnika.

Priopćeno je to nakon današnje sjednice Središnjeg odbora NHS-a na kojoj se između ostalog raspravljalo o mjerama za ublažavanje posljedica krize u Hrvatskoj koje je predložio predsjednik Vlade.

Budući da su plaće ugovorene kolektivnim ugovorom ili dogovorene sporazumom jedino se dogovorom tih istih socijalnih partnera, a ne društvenim dogovorima mogu mijenjati, ističu iz NHS-a.

Od Vlade traže da napravi analizu i predloži cjelovite mjere za izlazak iz krize bez prebacivanja tog tereta na leđa hrvatskih radnika.

Razumijevajući nadolazeću krizu taj sindikat poziva predsjednika hrvatske Vlade da uputi poziv gospodarskim stručnjacima, bez obzira na stranačke boje na formiranje zajedničkog tima koji će predložiti cjelovite mjere za izlazak iz krize.

'Hrvatski su radnici na svojim leđima već iznijeli teret rata i njegovih posljedica, teret privatizacije i sveg lopovluka koji je iz nje izvlačio korist i ne žele još jednom biti taoci i žrtve propalih gospodarskih politika', navodi se u zaključcima Središnjeg odbora NHS-a.

Istodobno pitaju što je sa posebnim pogodnostima koje uživaju dužnosnici i menadžeri u poduzećima. Iz tog sindikata tvrde da državni novac curi na sve strane, da treba početi od krpanja tih rupa, te poručuju kako 'radnici nemaju povjerenja - do sada su uvijek izigrani'.

NHS smatra da se pri najavama zdravstvene reforme, poskupljenja plina i povećanja kamata na kredite prezaduženih građana ne smiju zamrzavati plaće. Ujedno pitaju može li se čak i povećanje plaća do razine stope inflacije nazvati rastom.

'Nužne su državne mjere pomoći ugroženim sektorima gospodarstva za spas i očuvanje radnih mjesta i očuvanje platežne moći građana kako bi im se očuvala i kupovna moć, a da se ne bi još više usporio kotač gospodarstva', ističu iz tog sindikata.

NHS posebno traži 'preispitivanje investicija u javne radove i utvrđivanje novih prioriteta kako bi se sredstva usmjerila tamo gdje u ovom vremenu mogu najviše koristiti za poboljšanje gospodarskog i socijalnog stanja'.