Izgleda da je na pomolu još jedna prepreka Vladi koja bi mogla zakomplicirati donošenje odluke o raspisivanju natječaja za davanje autocesta u koncesije.
Pročitajte i ovo
>>Podržavate li referendum o koncesiji autocesta?
Osim inicijative HDZ-a i sindikata cestara, tu je i 66. inženjerska pukovnija koja je izgradila dio autocesta, a čiji se djelatnici sada spore s državom. Ljubo Ćesić Rojs poručuje Vladi da se ili nagodi sa 66. pukovnijom ili zaboravi na koncesije, piše Novi list. 'Na osnovu sudskih sporova u kojima 66. pukovnija od države potražuje 540 milijuna kuna plus kamate mi ćemo zatražiti da se na dionice koje je ta pukovnija gradila stavi zabilježba, dok država ne priloži dokaz da je te ljude platila za izvedene radove. No, takav dokaz oni nemaju', kaže Ćesić Rojs.
>>Sindikati i poslodavci protiv monetizacije autocesta!
Ako bi sud prihvatio zahtjev, na oko sto kilometara autocesta, među kojima je i dionica Kupjak – Vrbovsko, postojala bi zabilježba, odnosno privremena mjera zabrane raspolaganja dok traje sudski spor. Takav zahtjev prema sudu, kaže Rojs, priprema se i ići će uskoro. 'Pukovnija je gradila cestu za dva milijuna eura po kilometru, a u vrijeme Božidara Kalmete cesta se gradila za 15 milijuna eura po kilometru, neka on prije bilo kakve inicijative objasni kako je to moguće', kaže Rojs.
Kaže da je spreman na nagodbu, te da će odustati od ukupnog potraživanja, koje je već sada s kamatama gotovo dosegnulo tri milijarde kuna.
'Meni je bitno samo da se riješi status 2.300 ljudi koji su pet godina bili u Hrvatskoj vojsci, a nakon toga su gradili autoceste. Neka država sredi njihov status i mi nećemo potraživati ni novac niti ćemo se dalje sporiti s državom', nudi Rojs i poručuje kako je o svemu izvijestio i čelnike Europske komisije i Europske unije.
>>Stručnjaci o autocestama u koncesiji: 'Privatnog koncesionara zanima samo profit'
Novi List podsjeća da je Ljubo Ćesić Rojs bio na čelu 66. pukovnije, postojbe čiji su pripadnici u najvećem broju, iako državljani Hrvatske, bili iz BiH, nosili su uniforme HV-a, ali se ispostavilo da nikada nisu bili i formalno zaposlenici MORH-a. Radili su na hrvatskim autocestama, ali su dohodak dobivali na ruke i nisu im uplaćivani doprinosi. Bez javnog je natječaja sklopljen sporazum s Hrvatskom upravom za ceste o gradnji više prometnica, za što je ondašnja Vlada podigla 45 miljuna DEM kredita kojom je kupljena kompletna potrebna mehanizacija. Nakon smjene vlasti 2000. godine pokazalo se da su strojevi upisani u vlasništvo hercegovačke tvrtke 'Monitor'.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
