Splitski znanstvenik Ivica Puljak objavio optimističnu poruku učenicima uoči početka nove školske godine

Objavu Ivice Puljka prenosimo u cijelosti:

Pročitajte i ovo Suđenje u Beogradu Razrednica dječaka otkrila što se s njim događalo prije nego je počinio masakr u školi: "Imao je probleme..." Poznat motiv Otkriveno zašto je 12-godišnjak u Finskoj pucao na djecu iz razreda

"Draga djeco,

Svako jutro kad se probudite, imate mnogo razloga za optimizam. Prvo se sjetite da vi pripadate rijetkim primjercima ljudskog roda koji su se uopće rodili.

Vjerojatnost da će se oko 7 milijardi milijardi milijardi atoma od kojih se sastojite spojiti upravo u vas, a ne u nekog drugog, tako je mala da ste vi najsretniji ljudi od svih potencijalnih ljudi koji su mogli postojati. Vi postojite, a oni ne. Pored toga, vi živite u sadašnjosti, a svi ostali ili više nisu tu ili još nisu tu. Stoga uživajte u sadašnjosti!

Drugi razlog za vaš optimizam je činjenica da svaki dan idete u školu učiti nešto novo. Jasno je meni da najčešće niste baš oduševljeni odlaskom i boravkom u školi, ali razmislite o sljedećim argumentima.

Tisućama godina milijuni ljudi pokušali su shvatiti razne stvari o prirodi i društvu. Neki od njih cijeli su život proveli pokušavajući shvatiti osnovne zakone prirode, kako izgleda naš planet, kako izgleda svemir, kako su nastale zvijezde, planeti, ljudi itd.

Vi većinu tih stvari naučite za nekoliko sati predavanja i rada u školi ili kod kuće. Iz te perspektive vi nakon nekoliko godina škole znate više nego neki od najvećih znanstvenika u povijesti ljudskog roda. A iz dana u dan saznajete sve više.

Treći, možda i najvažniji, razlog za optimizam jest pogled u budućnost. Vi živite u najbolje doba u povijesti ljudskog roda. Nikad svijet nije bio bolji. Nikad nije bilo manje siromaštva, gladi, nepismenosti, nasilja ili ratova, nikada ljudi nisu živjeli duže, zdravije i sretnije.

A tako će se vjerojatno i nastaviti. Ako se nastave sadašnji trendovi, za pedesetak godina, kada vi budete u sredini vašeg života, u svijetu više neće biti gladnih, siromašnih i nepismenih ljudi. Svijet koji ćete izgraditi i živjeti u njemu svijet je koji su sanjali svi pjesnici i sanjari u povijesti, svijet u kojem ljudi žive u miru i skladu znajući da pripadaju jednoj jedinstvenoj rasi: Zemljanima!

Društvo u kojem danas živimo nije idealno. Jedan gladan čovjek na Zemlji sramota je za ljudski rod. Ali važno je razumjeti da ipak živimo u najboljem svijetu do sada te je potrebno shvatiti zašto je tako. Zato što smo naše globalno društvo sagradili na tri temelja: razumu, znanosti i humanizmu.

Odlučili smo da ćemo neprestano kritički promišljati svijet oko sebe i odnose među nama, a da ćemo odluke donositi na temelju razuma. Prije 500-tinjak godina znanost smo postavili kao jednu od najvažnijih ljudskih djelatnosti i od tada je svijet spektakularno napredovao u svim mjerama ljudskog blagostanja.

Danas je svjetonazor modernog čovjeka utemeljen na znanosti, a vrijednosti koje živimo univerzalne su vrijednosti humanizma. Znanost nas je naučila da svemir i prirodni zakoni nemaju svrhu i smisao, nego da mi sami svojim životima dajemo smisao i da se sami moramo brinuti za sebe, za druge ljude oko nas, kao i za prirodu i druge životinje i biljke, s kojima dijelimo ovaj dio svemira.

Jedna od najljepših spoznaja i odluka u životu jest slobodno odlučiti biti dobar čovjek a da ne očekujete neku kozmičku nagradu ili da se bojite neke kazne ili osvete. Sami, svojom slobodnom voljom, odlučite biti dobri ljudi!

Ne dajte da vas drugi plaše. Stoljeće u kojem živite bit će stoljeće ne samo znanja, nego stoljeće znanosti. Budućnost, koju ćete vi izgraditi, vjerojatno će biti sve bolja i bolja. Najbolji način da u njoj sudjelujete jest taj da puno učite i radite. Stoga uživajte u školi, prikupljajte znanje i radne navike. To će vam osigurati da iskoristite sve spektakularne mogućnosti koje budućnost donosi.

I na kraju: poštujte svoje učitelje. To su vam, uz roditelje, najvažniji ljudi u vašem životu. Oni vam sigurno žele dobro i o njima ovisi vaša budućnost", naveo je u splitski znanstvenik u objavi.