Prema Kučanovoj ocjeni, u zamjenu za to dobiva blokovske podjele u trusnoj regiji, umjesto da svim državama ponudi pomoć i članstvo u Europskoj uniji pod istim uvjetima te održi međunarodnu konferenciju o Balkanu na kojoj bi sudjelovale sve europske države.
'Međunarodna zajednica do sada je uložila mnogo truda i novca, ali nije trajno uredila stanje na Balkanu niti otvorila put prema smirivanju odnosa i produktivnom životu u budućnosti među narodima koji u regiji žive. Temeljni razlog neuspjeha je u podcjenjivanju činjenice da balkanski konflikti imaju zajedničke povijesne korijene i da ih treba rješavati cjelovito, uz uvažavanje njihove povezanosti i međusobnih utjecaja. U vrijeme ratnih strahota kod međunarodne zajednice opravdano je prevladao pragmatični, parcijalni i kratkoročni pristup. No, dugoročno rješenje omogućuju samo politička demokracija i vladavina prava, s uvažavanjem ljudskih i manjinskih prava i multietičnosti, te poštovanje načela na kojima se temelje mir, sigurnost i suradnja u modernoj Europi', naveo je Kučan u autorskom prilogu u ljubljanskom 'Delu', u kojemu nastavlja polemiku s ministrom vanjskih poslova Dimitrijem Rupelom.
Rupel je Kučanov nedavni istup u Portorožu, gdje je na jednom međunarodnom skupu prvi put izrazio suzdržanost glede priznanja Kosova, nazvao 'nekvalificiranim', a Kučanu prigovorio odsutnost smisla za političku realnost, te ga optužio za jednu vrstu zakašnjele politike 'jugoslavenskog bratstva i jedinstva'.
Odgovarajući Rupelu u 'Delu', Kučan tvrdi da je Rupel - proglašavajući ga protivnikom politike koju prema regiji primjenjuju međunarodna zajednica, EU i sama slovenska vlada - pokazao 'mnogo mašte', te da je to učinio iz 'predizbornih' razloga budući da slovenska desnica Kučana često predstavlja kao utjecajnog predstavnika 'nekadašnjeg mentaliteta' i 'politike kontinuiteta' iz vremena komunizma i bivše Jugoslavije.
Kučan tvrdi da je u Portorožu, gdje je pred gospodarstvenicima iz jugoistočne Europe prvi put spomenuo svoju suzdržanost glede priznanja neovisnosti Kosova i utjecaja te činjenice na stabilnost i suradnju u regiji, zapravo samo ponovio staru ideju o sazivanju međunarodne konferencije za trajno rješenje pitanja na Balkanu, koju je još prije devet godina iznio u pismu tadašnjem američkom predsjedniku Billu Clintonu.
'Stabilnost Europe jako ovisi o stabilnosti njezina jugoistoka, pa bi u procesu donošenja odluka na toj konferenciji trebale sudjelovati sve europske države koje bi onda zajedno i snosile odgovornost', ističe Kučan objašnjavajući svoje motive za tu ideju. 'Mir i sigurnost ne mogu se postići postavljanjem novih zidova na novim granicama, a još manje samo obećanjima o europskoj perspektivi i preko trgovačke logike kompenzacija. Popuštanje ili potkupljivanje po načelu mrkve i štapa dugoročno ne koristi niti Europi, niti državama u regiji', dodaje u objašnjenju bivši slovenski predsjednik. On, nadalje, tvrdi kako dio zapadnog Balkana i nakon pada Miloševićeva režima još uvijek predstavlja 'drugi blok' u Europi, jer na tom prostoru političke elite nisu navikle na vladavinu prava i multietičnost, nego koriste ideologiju 'zemlje i tla' kako bi ostale na vlasti.
Prema Kučanovim riječima, mogućnosti za održavanje takve konferencije nakon stvaranja još jednog 'zida' na Balkanu su smanjene, ali bi samo takva konferencija spriječila interesne i blokovske podjele do kojih dolazi na Balkanu zbog pogrešnog pristupa međunarodne zajednice.
'Naravno, upitno je da li je zamisao o konferenciji europskih država o političkoj budućnosti Balkana i njegovu političkom zemljovidu realna, osobito sada nakon što je odluka o samostalnosti Kosova već donesena. Sada je to činjenica koju treba uvažiti', kaže Kučan. 'Svjestan sam da će neki reći da takva konferencija nije potrebna ili da bi dugo trajala, no dugo je trajala i Helsinška konferencija o sigurnosti i suradnji, ali je pogled Europe usmjerila u budućnost, te donijela dobar rezultat koji se održao sve do danas', navodi bivši slovenski predsjednik u novom prilogu polemici s ministrom vanjskih poslova Dimitrijem Rupelom.
