Slovenci za zaštitu brenda 'kranjska kobasica' u Hrvatskoj

Stručni žiri na tradicionalnom je godišnjem festivalu za 'najbolju kranjsku kobasicu', koji je ovih dana održan u Medvodama kod Ljubljane, ponovo podijelio nagrade najboljim domaćim proizvođačima kranjske kobasice s nacionalnim certifikatom, ali su se tom prigodom čule i kritike da Slovenija dopušta da se u inozemstvu pojavljuju 'krivotvorine' tog proizvoda, piše ljubljansko 'Delo'.

Zbog 'zloporabe' naziva kranjska kobasica kod nekih proizvođača u Hrvatskoj slovenski ministar poljoprivrede Dejan Židan najavio je da će o tome razgovarati s hrvatskim kolegama na predstojećem međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Gornjoj Radgoni, piše vodeći slovenski list.

Članovi Gospodarsko interesne zajednice (GIZ) 'Kranjska klobasa' nedavno su prilikom godišnjeg odmora u Hrvatskoj sasvim slučajno otkrili da neki hrvatski proizvođači suhomesnatih proizvoda reklamiraju i prodaju 'kranjsku kobasu' iako nemaju potreban certifikat koji bi im to dopuštao, rekao je za 'Delo' Boris Jež, predsjednik te udruge.

Po njegovim su riječima neki hrvatski proizvođači na pismeno upozorenje reagirali i povukli artikle pa nije bila potrebna intervencija inspekcijskih službi.

Postoje necertificirani proizvođači kranjske kobasice i u Sloveniji i Austriji, dodaje Jež. Slovenija će problem prodaje kobasičarskih 'krivotvorina' s nazivom kranjska kobasica u Hrvatskoj pokušati riješiti razgovorima s hrvatskim ministarstvom za poljoprivredu, navodi 'Delo', a prva je prigoda skorašnji međunarodni poljoprivredni sajam u Gornjoj Radgoni, piše list.

Slovenska kranjska kobasica za sada je zaštićena kao proizvod sa zaštićenim geografskim podrijetlom, no daleko je odmakao i postupak njene zaštite na razini Europske unije pa bi dokument kojim joj se priznaje izvornost trebao biti objavljen u službenom listu Europske unije do kraja ove godine, navodi 'Delo'.

Kranjska kobasica (njem. Krainer Wurst) je sušena kobasica sa 68 posto svinjskog i 12 posto goveđeg mesa, te najviše 20 posto špeka, te dodatkom crnog papra i češnjaka. Naziv je dobila prema austro-ugarskoj pokrajini Kranjskoj (njem. Krain), gdje su je navodno počeli raditi kobasičari iz okolice Kamnika sredinom 19. stoljeća. Naziv nesumnjivo potječe iz imena austrijske administrativne jedinice u kojoj su živjeli Slovenci (izraz Kranjci koristio se kao sinonim), iako se u nekim enciklopedijama navodi da je riječ o kobasici 'slavenskog' podrijetla.

U prošlom su je stoljeću slovenski iseljenici prenijeli su kranjsku kobasicu u Australiju gdje se prodaje pod nazivom Kransky Saussage, dok je u SAD-u najčešće poznata kao Polish saussage. (Hina)

Pročitajte i ovo (pre)male penzije Mirovine u regiji: Pogledajte gdje su najveće i tko sve ima manje od Hrvata JULIJSKE ALPE U Sloveniji pada snijeg