"Ogromna većina hrvatskih građana podupire ovu odluku", rekao je premijer Andrej Plenković, komentirajući stupanje na snagu novih zakonskih odredbi o (ne)radnoj nedjelji, dodajući da je taj potez bio itekako dobar.
Pohvalio se i dobrim turističkim rezultatima za prvih šest mjeseci. "Ovome pridonose i članstvo u europodručju i u šengenskom području", rekao je Plenković u ovodnom dijelu sjednice Vlade.
Najavio je i da će se stadioni Maksimir i Poljud proglasiti sportskim građevinama od nacionalnog interesa, čime će se steći preduvjeti za izgradnju Maksimira i obnovu Poljuda. "Stvorili smo preduvjete da država bude jedan od aktera u zaokruživanju financijske konstrukcije izgradnje i obnove ova dva amblematična stadiona", rekao je Plenković.
Pročitajte i ovo
REZIDENCIJA ŠEFA PLAĆENIKA
VIDEO Objavljene dosad neviđene snimke racije na Prigožinovim posjedima: "Izdajica"
U jeku afere s prodajom HEP-ova plina, Vlada je danas promijenila uredbu za otklanjanje poremećaja na domaćem tržištu energije. "Zbog dovoljne količine plina, Vlada će obustaviti obvezu HEP-u da kupuje plin od Ine proizveden u Hrvatskoj", rekao je Plenković, dodajući da je namjera te obveze bila da građani imaju priuštiv plin.
Vlada je na sjednici ukinula obvezu HEP-a da kupuje domaći plin od Ine, budući da se na tržištu stabilizirala situacija u odnosu na vrijeme kad je donesena uredba koja je to nalagala.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović podsjetio je da je Vlada prošle godine u rujnu donijela odluku da sav plin koji Ina proizvede mora prodati HEP-u po reguliranoj cijeni, te da je to napravljeno zato što je u tom trenutku oko 120 tisuća hrvatskih građana ostalo bez plina, od čega polovica živi u Zagrebu.
Istaknuo je da je sav taj plin usmjeren prema građanima i institucijama, kako bi imali sigurnu zimu i plin po pristupačnim cijenama.
"Ukida se obveza da HEP kupuje plin od Ine budući da se na tržištu stabilizirala situacija u odnosu na ono što se događalo prošle godine", rekao je Filipović.
Cijena plina ostaje ista
Dodao je kako je od 1. travnja ove godine cijena plina za sve hrvatske građane trebala porasti za 156 posto, ali odlukom Vlade u okviru zadnjeg paketa mjera cijena plina cijele godine neće rasti, pa će hrvatski građani imati jednu od najjeftinijih cijena plina u cijeloj EU.
Istaknuo je da su takvom odlukom Vlade neki subjekte na tržištu plina možda dovedeni u situaciju da su kupovali plin po većoj cijeni u odnosu na ono što je Vlada regulirala, rekavši da stoga Vlada predlaže model kompenzacije.
Predloženi model kompenzacije odnosi se na to da će Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) provjeravati nabavne cijene plina kod svih poslovnih subjekata koji budu tražili kompenzaciju.
"Ako se utvrdi da je cijena po kojoj su oni nabavljali plin niža od cijene koju smo mi ograničili neće dobiti ništa, a ako se utvrdi da je cijena po kojoj su oni kupovali plin veća od cijene koju smo mi ograničili HERA će utvrditi koja je to razina, odnosno koji je iznos kompenzacije", rekao je Filipović.
Dodao je da se sve to radi kako bi energetski sustav i dalje funkcionirao i kako bi hrvatski građani imali jednu od najnižih cijena plina u EU-u.
Plenković je nakon sjednice Vlade održao i konferenciju za novinare na kojoj je prvi put govorio o aferi HEP-ove prodaje plina po jedan eurocent.
Pročitajte i ovo
Vrijeme u Hrvatskoj
Stiže grmljavinsko nevrijeme: Izdana upozorenja, ograničenja i u prometu
U Sabor je upućen prijedlog zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor budući da temeljem odluke Ustavnoga suda iz veljače aktualni zakon prestaje važiti s 1. listopada. Ustavni je sud u odluci naveo da zakon nije u suglasnosti s člankom 45. Ustava prema kojem je propisano da hrvatski državljani s navršenih 18 godina života (birači) imaju opće i jednako biračko pravo.
Iz 10 jedinica po 14 zastupnika
Ministar pravosuđa u uprave Ivan Malenica rekao je na sjednici da je Vlada, uzimajući u obzir odluku Ustavnoga suda, izradila prijedlog zakona kojim se u 10 izbornih jedinica bira jednak broj zastupnika - 14 zastupnika u svakoj izbornoj jedinici.
Broj birača u svih deset predloženih izbornih jedinica u zakonskom je okviru od +/- 5 posto odnosno u niti jedno izbornoj jedinici odstupanja nisu veća +/- 2,20 posto.
"Kod određivanja granica predloženih izbornih jedinica vodilo se računa u najvećoj mjeri o područjima županija te o zemljopisnim i prirodnim obilježjima Hrvatske, sukladno odredbama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor. Time je zadovoljen uvjet iz članka 39. stavak 2 Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, a navedene su odredbe usklađene i člankom 45 Ustava odnosno osigurano je jednako pravo glasa", istaknuo je ministar.
Kao osnova za određivanje područje izbornih jedinica definira se prosječan broj birača upisan u Registar birača koji imaju prebivalište u Hrvatskoj.
Predloženim zakonom ne mijenja se izborni sustav u Hrvatskoj, naglasio je, već se izborne jedinice modificiraju u skladu s odlukom Ustavnog suda.
Četiri petine birača ostat će u izbornim jedinicama u kojima su i dosad glasovali, odnosno izbornu bi jedinicu promijenilo 22 posto birača.
Samo Zagreb podijeljen u više izbornih jedinica
"Važno je istaknuti da, za razliku od postojećeg uređenja izbornih jedinica, niti jedan grad osim grada Zagreba nije podijeljen u više izbornih jedinica, s tim da je grad Zagreb umjesto u četiri podijeljen u tri izborne jedinice koji se naslanjaju na jedinice lokalne samouprave koje prirodno gravitiraju tim dijelovima grada Zagreba", naveo je.
Prijedlogom zakona, dodao je, na jasan se i transparentan način uređuju pitanja koje se odnose i na praćenje broja birača u izbornim jedinicama i postupku njihove delimitacije.
"Zakonskim prijedlogom ne mijenjaju se postulati izbornog procesa, ali se osigurava jednaka vrijednost biračkog glasa svakog birača u Hrvatskoj", zaključio je Malenica.
Drugo čitanje zakona trebalo bi biti nakon ljetne stanke u zasjedanju Sabora te bi zakon na snagu stupio 1. listopada.