U posljednjih 24 sata diljem svijeta zaredali su se potresi, no Allegretti kaže kako oni nisu povezani s dva koja su se dogodila u Hrvatskoj i oko nje.
"Ne, nisu povezani. Da, dogodilo se u Iranu, vrlo jaki potresi su bili, čak magnitude iznad 6 stupnjeva, međutim to s ovim našim potresima baš nema previše veze", ističe Allegretti.
S druge strane, nevezanih podrhtavanja tla je bilo i u Hrvatskoj.
"Imali smo jedan potres u Zagrebu, odnosno kod Kašine, a ovaj drugi je imao epicentar u Crnoj Gori, ali se osjetio u dubrovačkom području", rekao je naš seizmolog.
O prognozama i očekivanjima jačih podrhtavanja tla u našim krajevima Allegretti nije htio špekulirati. "To bi spadalo u prognozu potresa koja se danas ne daje nigdje. Nema ozbiljnih prognoza potresa. Međutim, mi moramo znati da se potresi događaju i da postoji određena vjerojatnost s kojom se potresi događaju", naglašava.
Allegretti je još jednom podsjetio na potresom najugroženija područja u Hrvatskoj, a grad Zagreb i njegova okolica spadaju ta područja povišenog rizika od potresa.
"To je dokazano 1880. godine, kad je bio velik potres u Zagrebu", rekao je Allegretti.
Nadalje, među područja ugrožena potresima spada i područje Rijeke i primorja, odnosno područje oko Crikvenice i Novog Vinodolskog.
U konačnici, čitav jug Hrvatske, odnosno Dalmacija i dalmatinsko zaleđe, a posebice dubrovačko područje spadaju u potresom ugrožena područja.
"U Dubrovniku je bio potres 1667. godine koji je jako oštetio grad i u svjetskim analima o potresima, Dubrovnik je jedno od centralnih mjesta", kaže naš seizmolog.
Na kraju Allegretti poručuje da o potresima uvijek treba brinuti, iako se zapravo ne zna što se može dogoditi kad su potresi u pitanju.
Seizmološka služba godišnje zabilježi oko 10.000 potresa na području Hrvatske i u susjedstvu.
