Plaće župana, gradonačelnika i načelnika općina te njihovih zamjenika, kao i plaće lokalnih i županijskih službenika, po tom će se zakonu morati uskladiti s dužnosničkim i službeničkim plaćama na državnoj razini. Župani i gradonačelnik Zagreba tako, primjerice, neće moći imati veće plaće od potpredsjednika vlade. Ministar uprave Davorin Mlakar objasnio je da je analiza koju je Ministarstvo provelo pokazala da će 221 jedinica lokalne i područne samouprave politiku plaća morati uskladiti s novim zakonom i racionalnije koristiti novac. Kazao je i kako bi novi zakon trebao pomoći uspostavi jedinstvenog sustava plaća u lokalnim, državnim i javnim službama, 'koji bi bio usporediv i logičan, jer je riječ o novcu koji u većini dolazi iz državnog proračuna'.
Pročitajte i ovo
'Racionalnije postupati s novcem'
Premijerka Jadranka Kosor naglasila je, pak, kako se zakon ne donosi zato što članovi vlade i državni dužnosnici misle da su 'mjerilo svih stvari', nego zato što jedinice lokalne samouprave koje ne mogu financirati svoje obveze moraju racionalnije postupati s novcem. 'Glavna je poruka da od svih tražimo racionalnije ponašanje', kazala je Kosor, ponovivši da će se nakon potrebnih analiza odlučiti hoće li se ići u smanjivanje broja jedinica, uz uvažavanje izbornih rezultata. Izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu do 1. srpnja je odgođeno osnivanje Agencije za popljoprivredno zemljište pa će se, nakon što Sabor prihvati izmjene, poljoprivednim zemljištem moći trgovati u skladu s općim uvjetima za prodaju nekretnina.
Ministar poljoprivrede Petar Čobanković objasnio je da Agencija još nije osnovana zbog antirecesijskih mjera i nemogućnosti zapošljavanja novih djelatnika, zbog čega je u siječnju došlo do zastoja u prometu zemljištem. Potpredsjednik Vlade Božidar Pankretić odbacio je, pak, tumačenja da u vladi ima nesuglasica oko potrebe osnivanja Agencije. 'Naša je zajednička želja da Agencija što prije profunkcionira, što do sada nije bilo moguće iz tehničkih razloga', objasnio je Pankretić. Premijerka Kosor pozdravila je pak današnje prihvaćanje rezolucije o napretku Hrvatske u Odboru za vanjsku politiku Europskog parlamenta, kao i činjenicu da je Odbor odbacio amandman o jeziku, tumačen kao dovođenje u pitanje prava da hrvatski jezik bude jedan od službenih u EU. Naravno da smo znali da takav amandman, koji je u svojoj naravi apsurdan, ne može proći', kazala je Kosor, tumačeći da odluka Odbora pokazuje stajalište o važnosti i nužnosti ulaska Hrvatske u EU. (Hina)
