Barack Obama u četvrtak i petak okuplja u Washingtonu 50-ak svjetskih čelnika na summitu na kojem će raspravljati o tome kako spriječiti najgoru noćnu moru: nuklearni terorizam.
Pročitajte i ovo
Čelnik Bijele kuće koji vlast napušta u siječnju pokrenuo je 2010. u Washingtonu prvi sastanak posvećen globalnoj nuklearnoj sigurnosti, a potom su uslijedili summiti u Seulu 2012. te Den Haagu 2014.
U svom već povijesnom govoru u Pragu u travnju 2009. o "svijetu bez nuklearnog oružja", Obama je upozorio da rizik "nuklearnog napada" predstavlja "najizravniju i najekstremniju prijetnju svjetskoj sigurnosti".
Summit dolazi u najdramatičnijem trenutku, nakon što su belgijski i međunarodni mediji nakon islamističkih napada u Bruxellesu izvijestili da je islamistička ćelija namjeravala proizvesti radioaktivnu "prljavu bombu".
Samo dva dana nakon pokolja u prijestolnici EU-a, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je upozorila da se "terorizam širi i da se mogućnost da se upotrijebe nuklearni materijali ne može isključiti".
Koordinator EU-a za borbu protiv terorozma Gilles de Kerchove u subotu je upozorio da bi u sljedećih pet godina mogao uslijediti "kibernetički napad", odnosno preuzimanje kontrole nad nuklearnom centralom pomoću interneta.
U posljednjih 20 godina, upozorava IAEA, zabilježeno je oko 2800 incidenata vezanih uz nelegalno posjedovanje ili gubitak radioaktivnog materijala.
Prema američkim stručnjacima, do kraja 2014. u svijetu je bilo 1370 tona visoko obogaćenog urana, od čega većina u Rusiji. Po studiji iz 2015. Međunarodnog panela o fisijskim materijalima, u svijetu ostaje dovoljno plutonija i obogaćenog urana za proizvodnju 200.000 nuklearnih bombi poput one iz Hiroshime.
"Teroristički napad s improviziranom nuklearnom napravom izazvao bi političku, ekonomsku, društvenu, psihološku i okolišnu katastrofu, bez obzira na mjesto napada", istaknuo je Obama uoči održavanja summita.
Američki predsjednik će na ovogodišnjem nuklearnom summitu, između ostalih, ugostiti kineskog predsjednika Xi Jinpinga, južnokorejskog predsjednika Park Guen-Hyea, turskog predsjednika Tayyipa Erdogana i japanskog premijera Shinza Abea.
Pozivu se nisu odazvali ruski predsjednik Vladimir Putin, čija zemlja raspolaže s velikim količinama nuklearnog oružja te čelnici Irana i Sjeverne Koreje. (Hina)
-
dopunsko zdravstveno osiguranjeGrađani zbunjeni, ne znaju što i kako platiti: "Obavijestili smo ih"
-
utjecaj rata na životinjeŠokantno otkriće! Psi u Ukrajini više nisu isti: Najviše iznenađuje jedna stvar
-
javnost potresenaEma (4) umrla je nakon operacije krajnika: "Sestra je izašla iz sale i rekla mi da moli Boga da preživi"
