Premijer Andrej Plenković održao je sastanak s ministrima i županima o podjeli sredstava iz Europske unije namijenjenih za potresom pogođena područja. ''Bio je to jedan vrlo konstruktivan i uspješan sastanak s vrlo jasnim hodogramom za daljnje aktivnosti'', rekao je premijer Plenković.


No dinamika cijepljenja i usporavanje njegove distribucije najviše zabrinjava javnost. Osim toga najviše ih zanima hoće li uskoro doći do određenog popuštanja mjera.

''Mi smo na sastanku prošlog tjedna dogovorili čvrst stav da se treba poštovati dogovorena dinamika isporuke cjepiva. Sada se diplomacija oko cjepiva pomalo pretvara u kidnapiranje cjepiva. Određene zemlje plaćaju više nego što je dogovoreno. Mi još nismo išli prema drugim cjepivima osim prema onima oko kojih smo se već dogovorili'', istaknuo je premijer te dodao kako Hrvatska nije razmišljala da se kao zemlja izravno obrati proizvođačima cjepiva, ''jer jednom kada se to napravi, onda je gotovo''.

Članovi Nacionalnog stožera Božinović otkrio koje će se mjere produžiti: "Sad nije trenutak za velika popuštanja. Stožer nije tu da bi nekome zagorčavao život"

''Ako imate ugovor koji ste ispregovarali i plaćate, ne malu, cijenu, ne vidim smisla za novim pregovorima ili nuđenjem više cijene s naše strane. Mislim da je normalno da obje strane ispoštuju što je dogovoreno, a i proizvođači imaju svoju obvezu prema ugovoru i mi ćemo iskoristiti sva sredstva koja imamo da se to i dogodi'', komentirao je premijer na pitanje hoće li se ići u neke nove pregovore zbog neuredne isporuke cjepiva.

''Trenutačno u EU-u vlada veliki oprez zbog novih varijanti virusa. I sami problemi s isporukom cjepiva nalažu da moramo biti oprezni kako bismo mirni dočekali proljeće. Jer i to mijenja određene planove koje smo imali. Mi smo zadovoljni dinamikom pada brojeva, ali moramo biti oprezni. Ministri su dobili naloge da pokušaju pronaći neke segmente gdje možemo napraviti određene pomake. Reći ćemo sve o mjerama, sada nije trenutak, a moramo nešto ostaviti i Stožeru'', rekao je Plenković otkrivši kako danas imamo oko 130 novozaraženih.

Zagrebačka škola, ilustracija - 2 Roditelji se bune zbog nesigurnih škola, iz Grada tvrde: "Dio aktivista zabrinutost roditelja pokušava zlorabiti za svoje političke interese, to je jedina prava istina"

Sredstva će se raspodijeliti

Na sastanku premijera s ministrima i županima o podjeli sredstava za potresom pogođena područja dogovoren je niz natječaja koji se trebaju raspisati.

Prema dogovorenoj dinamici posla, obnova bi mogla početi krajem proljeća ili početkom ljeta.

Premijer Plenković istaknuo je kako je sastanak bio jako uspješan te kako je dogovoren niz natječaja, koji će krenuti već ovaj i idući tjedan. Smatra da ćemo potrošiti sva sredstva, ali i naglašava kako sve treba biti transparentno i po zakonu.

Ovaj tjedan bit će objavljeni javni pozivi za prijavu šteta na javnim institucijama u Gradu Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji, nastalih u potresu u ožujku prošle godine, za što je Hrvatska iz Fonda solidarnosti EU dobila na raspolaganje 683 milijuna eura.

Ministarstvo kulture, Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Ministarstvo zdravstva i Grada Zagreb pripremili su javne pozive, a Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine će u sljedećih dva dana napraviti finalnu verifikaciju tih javnih poziva.

Banovina s manje potresa, a još više problema - 2 Za stanovnike Banovine povratak na staro nije ni blizu: "Sad bi trebao još neki kontejner da počnem kao 'normalno' živjeti"

"Oni će tijekom ovog tjedna biti objavljeni kako bi se krenulo u konkretne prijave za dokumentaciju, projekte i u konačnu konzumaciju tih 683 milijuna eura koji su na raspolaganju", rekao je Plenković u izjavi novinarima nakon sastanka.

Riječ je o javnim pozivima koji se odnose na štete nastale za zgrade koje spadaju pod kulturnu baštinu - institucije, ustanove, sakralni objekti, zatim ustanove visokog obrazovanja, zdravstvene ustanove te u Gradu Zagrebu za cestovnu i vodoopskrbnu infrastrukturu, kao i obrazovne i zdravstvene institucije na gradskoj razini.

Isti će proces biti i na razini Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, dodao je premijer te pojasnio kako se ovi javni pozivi neće odnositi na štetu nastalu u potresu koji je središnju Hrvatsku pogodio krajem prošle godine.

"Ovdje je riječ o saniranju štete počinjene potresom u Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji, a za Sisačko-moslavačku se radi nova procjena štete te za Karlovačku i Zagrebačku županiju, napravit će se novi zahtjev i tu će biti nova sredstva", rekao je.

EU novac je na raspolaganju do lipnja 2022., nadam se overbookingu sredstava

Premijer ne smatra da se kasni u iskorištavanju novca iz EU, a očekuje da će zahtjeva "biti toliko tako da će biti overbooking sredstva".

"683 milijuna eura svakako nije dovoljno za sve zgrade i projekte koji će kandidirati, a zadaća je administracije i svih koji sudjeluju da se sredstva potroše", dodao je Plenković te rekao kako vjeruje da će se iskoristiti sva ta sredstva, a ona su Hrvatskoj na raspolaganju do lipnja iduće godine.

"Ja kao premijer dajem naloge da se to sve skupa napravi. I trudit ćemo se da tako i bude", rekao je Plenković.

Plenković ne smatra da se kasni s obnovom, a u kontekstu primjedbi građana koji se žale da čekaju 10 mjeseci.

"Mislim da smo stavili sve u zakonske okvire onako kako treba, sve procedure i institucije. Mi smo uvijek rekli da će taj proces trajati dugo. Deset sekundi potresa je minimalno 10 godina obnove, to govore iskustva i u drugim zemljama. Mora ovdje sve biti po pravilima i transparentno. To je izrazito važno", rekao je.

Istaknuo je i da je Ministarstvo graditeljstva, u suradnji s drugim resorima, napravilo prezentacijske dokumente, svojevrsni vodič, koji jako pojednostavljuju podnošenje zahtjeva.

Premijer je izvijestio i da je u fond za pomoć Petrinji do sada uplaćeno više od 74 milijuna kuna.

"Ministarstvo financija i Ministarstvo graditeljstva imaju zadaću da to reguliraju, da trošenje tog novca bude korisno, brzo, transparentno i učinkovit onima kojima najviše treba", dodao je.

I noćas je treslo

I noćas je na Baniji tlo podrhtavalo. Zabilježeno je nekoliko potresa, a najjači zabilježeni s epicentrom nedaleko od Petrinje bio je u 1 sat i 37 minuta od 3,4 stupnja po Richteru, objavila je u ponedjeljak Seizmološka služba.

U Sisačko-moslavačkoj županiji nakon potresa prijavljena su 34.883 oštećena stambena objekta, a pregledano njih 21.228, na temelju ažuriranih ArcGIS podataka, na dan 25. siječnja do osam sati.

Vatrogasci saniraju štetu nakon potresa u Banovini - 1 Otišli su u Petrinju odmah nakon potresa, a tamo su i danas: "Veći je problem napraviti selekciju tko neće ići nego tko bi htio otići..."

Zbog vanjskih utjecaja neupotrebljiva su 253, a zbog oštećenja njih 2613.

Privremeno neuporabljivo - potreban detaljan pregled je za 2168 objekata, privremeno neuporabljivo s potrebnim mjerama hitne intervencije je njih 2575.

Uporabljivo, bez oštećenja je 545 objekata, uporabljivo bez ograničenja 4942, a uporabljivo s preporukom o postupanju 8132 objekta, stoji u priopćenju Sisačko-moslavačke županije.