'Apsolutno vjerujem u to i uvjeren sam da ćemo do kraja 2009. do te mjere raščistiti sva poglavlja da ćemo do 2011. moći pristupiti. A nama bi odmah 1. siječnja bio najdraži', kazao je Sanader u intervjuu kojeg je njemački list objavio u subotu. Upitan misli li da službena Ljubljana nešto krije iza slovenske blokade, glavne prepreke u ovome trenutku, hrvatski premijer odgovorio je da 'nema namjeru o tome spekulirati', i dodao kako smatra da je 'ta politika pogrešna'. 'Očekujem od Slovenije da se svojim statusom zemlje članice EU-a ne koristi za vlastite svrhe nego da pruži potporu Hrvatskoj. To je prava politika i ne mogu zamisliti da bi sadašnja slovenska ucjena mogla biti u duhu utemeljitelja EU-a', istaknuo je Sanader.
Pročitajte i ovo
Razmatrajući moguća rješenja graničnog spora sa Slovenijom, uz posredovanje Europske unije ili pred Međunarodnim sudom u Den Haagu, hrvatski premijer zauzeo se za sudski put jer, kako je ocijenio, političko rješenje takvog spora može donijeti samo probleme. 'Ako se takav granični spor želi riješiti politički - trojica političara sjednu za stol i pregovaraju - može biti samo problema, to je moje najdublje uvjerenje. Jer kod takve medijacije nezadovoljna država može organizirati referendum i onda se uvijek počinje ispočetka. A kad se dođe do presude pred Međunarodnim sudom, onda je to pravno obvezujuće i spor je riješen jednom zauvijek', rekao je Sanader dodajući kako Slovenija sada govori 'kako se čini da Hrvatska ima bolje pravne karte'.
'Pa što ako imamo bolje argumente?'
'Pa što onda? Znači li to da bismo mi, zato što imamo bolje argumente, trebali odustati od rješenja u Den Haagu', upitao je hrvatski premijer. Međunarodni sud dosad je riješio više od 50 graničnih sporova, a njegovi stručnjaci riješili bi naš problem za jednu, dvije ili tri godine, dok mi možemo napredovati dalje, drži Sanader. Inzistirajući na činjenicama, hrvatski premijer istaknuo je kako je granični spor između Slovenije i Hrvatske postojao i prije slovenskog pristupanja NATO-u i EU-u, ali to otvoreno bilateralno pitanje unatoč tome nije spriječilo Sloveniju u pristupu, iako je, kako je naglasio Sanader, 'u ono vrijeme možda bilo puno važnije raščistiti granice jer tada se ipak radilo o vanjskoj granici EU-a. A pristupanjem Hrvatske, to postaje unutarnjom granicom EU-a'. Prema tome, naglasio je hrvatski premijer, 'ako je Slovenija tada mogla pristupiti, onda to danas mora moći i Hrvatska'.
Hrvatska vodeća na području forenzike
Govoreći o hrvatskom članstvu u NATO-u, premijer Sanader istaknuo je i konkretne zadaće koje će Hrvatska ispuniti. 'Trenutno imamo otprilike 280 naših vojnika u Afganistanu, a još ove godine njihov ćemo broj povećati na 300. A i u Afganistanu i u Iraku sudjelovali smo u školovanju policijskog kadra. Ono što vjerojatno znaju samo malobrojni jest da je Hrvatska vodeća na području forenzike. A naše usluge s tog područja već smo stavili na raspolaganje i u Afganistanu i u Iraku, a sada ćemo ih ponuditi i Italiji, nakon ovog strašnog potresa', kazao je hrvatski premijer.
Kolektivna zaštita
Ocjenjujući važnost članstva u NATO-u za Hrvatsku, premijer Sanader na prvom je mjestu istaknuo zajedničke vrijednosti koje Hrvatska dijeli s ostalim članicama saveza poput mira, demokracije, slobode, ljudskih prava, vladavine prava i slobodnog tržišta. Osim tih temeljnih vrijednosti Sanader je, pogotovo s obzirom na događaje iz 90-tih godina, naveo i kolektivnu zaštitu, posebno u vremenu nekonvencionalnih prijetnji poput terorizma ili kibernetičkih napada, ali i pozitivne posljedice za cijelu regiju.
'Ovaj smo tjedan pred glavnim sjedištem NATO-a u Bruxellesu digli hrvatsku zastavu i tada sam u svom govoru poslao jasne poruke u Beograd i Sarajevo, ali i svima ostalima u regiji: 'Sada kad je Hrvatska u NATO-u, nećemo vam okrenuti leđa, nego ćemo vam pružiti potporu i pomoći vam'', rekao je hrvatski premijer u intervjuu njemačkom listu Die Welt.
