Inicijatorice peticije kojom se traži micanje molitelja s glavnih gradskih trgova predale su u srijedu Odboru za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora više od 61.000 prikupljenih potpisa te su pritom istaknule da ta brojka pokazuje da građani osjećaju da nešto ne valja u našem društvu.
Na stranici na kojoj je peticija pod nazivom "Micanje klečavaca u ime 18 ubijenih žena u 2025." pokrenuta u subotu, 6. prosinca, vidljivo je da je peticija u međuvremenu prikupila više od 65.000 potpisa.
Jedna od inicijatorica Sanja Sarnavka, koja ju je predala zajedno s Marinom Škrabalo i Tanjom Dabo, rekla je da ju je potpisalo jako puno muškaraca, "što pokazuje da su i oni osvijestili problem".
Nakon predaje peticije na glavnom zagrebačkom trgu aktivistkinje su u tišini su položili ruže na Trgu bana Josipa Jelačića i razvukli poruku "Ovo je mjesto slobode".
Ukupno je 39 položenih ruža.
Sanja Sarnavka dala je izjavu.
Aktivistica za prava žena Sanja Sarnavka ustvrdila je u srijedu da su molitve na gradskim trgovima svake prve subote u mjesecu "politički čin", a zahtjevi molitelja protivni Ustavu, pojašnjavajući zbog čega su institucijama predani potpisi za zabranu takvih okupljanja.
"Protestiramo zbog tri godine skupova koji se događaju pod egidom 'vjernici mole', a ustvari mislim da je to politički čin kojim se zahtijeva nešto što se protivi Ustavu i nizu međunarodnih konvencija kojih je Hrvatska potpisnica'', rekla je Sarnavka u izjavi novinarima nakon što je Hrvatskom saboru, Vladi i Ustavnom sudu predana peticija s više od 60 tisuća potpisa kojom se traži micanje molitelja s glavnih gradskih trgova.
Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, inicijatorice peticije na glavnom zagrebačkom trgu položile su crvene ruže, u spomen na žene žrtve femicida.
''Kada netko traži da žene budu pokorne i da se podrede autoritetu muškaraca, onda moramo podići glas jer smatramo da se takve poruke u 2025. godini, u javnom prostoru, na trgovima, ne smiju odobravati i dopuštati'', kazala je.
Broj potpisa pokazuje, istaknula je Sarnavka, da su ljudi nesretni, frustrirani i da žele drugačije društvo. Citiranjem evanđelja po Mateju htjela je, kaže, podsjetiti vjernike što je Isus Krst govorio svojim sljedbenicima.
''Kada moliš, uđi u svoju sobu, zatvori vrata i pomoli se svome Ocu koji je u skrovitosti. Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti''.
Incident s prošlotjedne javne molitve u Zagrebu kada je mlađi muškarac gazio ruže položene za žene žrtve nasilja, zbog čega ga je policija prekršajno prijavila nije jedini, napomenula je Arijana Lekić Fridrih.
'"Vidjela sam da se bratstvo izoliralo od tog slučaja. Ali kada će se distancirati od Splita, kada sam na Peristilu zadobila ozljedu vrata i doživjela stampedo te kada je policija bila u dosluhu s tim takozvanim moliteljima ?", pitala je Lekić Fridrih.
S predsjednikom Domovinskog pokreta Ivanom Penavom složila se da su zabrane opasni presedan. Penava je jutros izjavio da bi, ako se već traži micanje molitelja s trgova, također trebalo izmijestiti i Gay Pride.
''Međutim, razlog zbog kojeg ćemo mi tražiti zabranu je taj što smo našli uporište u zakonu i Ustavu, i to ćemo riješiti sudskim putem. Pozivam Penavu da učini isto'', poručila je Lekić Fridrih.
Prikupljeni broj potpisa nazvala je "daškom optimizma" i pokazateljem da se građansko društvo budi.
Izjava uoči predaje potpisa
"Moramo stati s ovim etiketiranjima, zabranama, diskriminatornim zahtjevima od kojih su klečavci o kojima danas govorimo tek jedan segment onoga što ne valja u našem društvu", kazala je Sarnavka novinarima uoči predaje potpisa.
"Klečavci rade nešto što nije dobro, a to je da - u trenutku kad imamo puno zakona i niz međunarodnih konvencija koje zahtijevaju da države rade na postizanju što višeg stupnja ravnopravnosti spolova - zahtijevaju da se žene vrate u devetnaesto stoljeće. To je nešto što moramo spriječiti i zaustaviti", kaže.
Upitana da prokomentira to da se ovo tumači kao zabrana molitelja da budu na trgovima, Sarnavka je odgovorila da to rade "oni koji ne razumiju i ne čuju ono što govore".
Najavila je da će na trgu nakon postavljanja ruža za ubijene žene "koje je jedan takozvani kršćanin i vjernik višekratno pregazio", pročitati tekst iz Evanđelja po Mateju. "Da podsjetim i vjernike i nevjernike što je Isus, čije ćemo rođenje uskoro slaviti, poručio vjernicima", dodala je.
Sarnavka ističe da se molitelje i žene koje ne prijavljuju nasilje "definitivno može dovesti u korelaciju".
"Ako netko poručuje budi pokorna, ako smo vidjeli ovaj čin gaženja ruža koje su stavljene u spomen mrtvih žena, možemo očekivati što bi se dogodilo i što se događa onima koje pokažu da nisu pokorne", kaže.
Ocijenila je da kod vladajućih postoji "ogromna licemjernost" jer će s jedne strane reći nulta tolerancija prema nasilju, "a onda imamo potpredsjednika vlade Medveda koji kada dođu nekakvi tipovi pred privatni prostor saborske zastupnice, samohrane majke, koji urlaju pred njezinim prozorom i prijete - izjavi da je ona kriva jer ih je izazvala".
Lugarić: Osobna podrška peticiji
Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Lugarić koja je primila inicijatorice peticije rekla je da podržava sve akcije koje ne samo simbolički, nego i sadržajno usmjerene protiv umanjenja prava žena.
"Jer to je ono što se zapravo događa i tako ja čitam ovu peticiju", dodala je.
"Ako se žene osjećaju diskriminirano jer netko moli protiv toga kako se one oblače, ako netko moli za čednost u odijevanju, da muškarac bude duhovni autoritet obitelji, onda žene koje se osjećaju diskriminirano imaju pravo na zaštitu države i najviših institucija", poručila je Lugarić.
Nakon što urudžbira peticiju, proslijedit će je ostalim nadležnim odborima Hrvatskoga sabora - Odboru za unutarnju politiku, Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odboru za Ustav i politički sustav, predsjedniku Sabora i tražiti reakciju od njih.
Također, tražit će očitovanje Vlade i vladinih institucija oko toga što misle učiniti "da se više od 50 posto građanki ne osjeća diskriminirano jer je o tome zapravo ovdje riječ".
Nasilje nad ženama se, napominje Lugarić, povećava, ono je brutalnije i njegova pojavnost sve češća, "što se vidi i u sve većem broju femicida".
"Ako kažemo da imamo zakone koji su super, protokole koji su dobri, ako kažemo da svaka institucija radi sve ono što treba, a to se i dalje događa, onda stvari ne funkcioniraju i sustav nije dobro postavljen", naglašava.
Stoga prvenstveno očekuje" doista dobar" prijedlog nove Nacionalnog plana borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te želi da on ima izrazitu rodnu dimenziju, jer nasilje nesrazmjerno pogađa žene u odnosu na muškarce.
