Sjednica Sabora (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
Sjednica Sabora (Foto: Patrik Macek/PIXSELL) Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Hrvatski sabor u srijedu je većinom glasova prihvatio izvješća premijera Andreja Plenkovića o sastancima Europskog vijeća i sastanku država članica europodručja (Euro summit) održanima u lipnju i listopadu.


Andrej Plenković nedavno je u Saboru predstavio izvješće o zadnja četiri sastanka Europskog vijeća, dva formalna koja su održana krajem lipnja i sredinom listopada te dva neformalna – jedan u Sofiji u svibnju i jedan u Salzburgu sredinom rujna.

Vezani članci Sabor, ilustracija Raspad Kluba SDP-a? Posvađani i grupirani po taborima članovi dogovaraju taktiku rasprave Policajci, ilustracija MUP se oglasio o slučaju Njonjo - Pajser: Objasnili protokol postupanja sa štićenim osobama

Premijer je izrazio zadovoljstvo načinom na koji su primljena njegova stajališta o BiH i položaju hrvatskog naroda koja je iznio na summitu EU-a u Bruxellesu u listopadu. On je u okviru rasprave o vanjskim odnosima govorio o Bosni i Hercegovini nakon općih izbora u toj zemlji, na kojima su većinski Bošnjaci ponovno preglasali malobrojnije Hrvate i izabrali hrvatskog člana u tročlanom predsjedništvu zemlje.

“Mi smatramo da takva situacija, koja je upućivala na nepravednost, koja je upućivala na činjenicu da se hrvatski narod u BiH na taj način marginalizira, da ga se stavlja u podređeni, položaj nije dobra”, izjavio je premijer podnoseći izvješće u Saboru.

Govoreći o sastanku u Sofiji Plenković je rekao da se među ostalim razmatrala digitalna agenda i inovacije, zatim situacija i odnosi s Iranom te trgovinski odnosi EU-a i SAD-a.

“Moderne tehnologije ubrzano mijenjaju svijet i EU treba postati predvodnik u naprednim tehnologijama i inovacijama jer one izravno pridonose otvaranju radnih mjesta”, rekao je Plenković.

Dodao je da je upravo zbog toga u prijedlogu novog višegodišnjeg financijskog okvira, koji je pripremila Europska komisija, bitno povećan iznos sredstava za inovacije i digitalnu ekonomiju za čak 64 posto i iznosi 9,2 milijarde eura.

Kao posebno za Hrvatsku važan događaj izdvojio je sastanak na vrhu između zemalja EU-a zemalja i država JI Europe, koji se održao na inicijativu bugarskog premijera Bojka Borisova.

To je, ustvrdio je, popunilo prazninu koja je na razini Europskog vijeća – šefova država i vlada – u pogledu dijaloga sa susjedima postojala praktički 15 godina od Solunskog summita 2003., a u zaključke sastanka održanog na bugarsku incijativu uvrštena je odluka da se za vrijeme hrvatskog predsjedanja EU-om u prvoj polovici 2020. održi takav sastanak na vrhu u Zagrebu.

Summitom u lipnju dominirale su migracije te je postignut dogovor o sveobuhvatnom europskom pristupu migracijama, a Hrvatska svoju ulogu u provođenju zaključaka Europskog vijeća iz lipnja primarno vidi u zaštiti svoje granice koja je ujedno najduža vanjska granica EU-a.

U dnevni red aktualne sjednice Sabor je uvrstio 24 nove točke. (Hina)