Iz Hrvatske će se u utorak, 25. listopada moći vidjeti djelomična pomrčina Sunca. Mjesec će svojom površinom, gledano iz Hrvatske, u maksimumu pomrčine pokriti oko jedne trećine Sunca, a djelomična pomrčina trajat će nešto više od dva sata.
''Zadnju značajniju djelomičnu pomrčinu Sunca vidljivu iz Hrvatske mogli smo promatrati 2015. iako se jedna dogodila i 2021. godine, no zbog tek par posto pokrivenosti bila je jedva zamjetljiva. Sljedeća djelomična pomrčina Sunca iz Hrvatske će se moći vidjeti 2025., no bit će također jedva zamjetljiva dok će se značajnija djelomična pomrčina dogoditi 2026. Zadnja potpuna pomrčina Sunca vidljiva iz naših krajeva dogodila se 1961. godine, a sljedeća potpuna pomrčina Sunca će iz naših krajeva biti vidljiva tek 2081.'', istaknuli su iz Hrvatskog astronomskog saveza.
''Pomrčina Sunca nastaje kada se Mjesec ispriječi između Sunca i Zemlje, pa djelomično ili potpuno zakloni Sunce bacajući sjenu na malo područje Zemlje, a Mjesec je tada u fazi mlađaka. U jednoj godini se dogode dvije pomrčine Sunca vidljive na nekom području na Zemlji, a u jednoj godini ih može biti najviše pet, ako se prva dogodi početkom siječnja, a peta se onda događa krajem prosinca'', objasnili su iz Saveza.
Pročitajte i ovo
Promatranje pomrčine Sunca bit će organizirano i u Hrvatskoj, u desetak gradova, a u Zagrebu će to biti moguće zahvaljujući platformi 1POSTOZAGRAD u suradnji s Astronomskim društvom Beskraj i uz podršku mjesne samouprave na livadi sa zapadne strane Mamutice za koju se zagovara da se uredi kao javni park.
''Ta je livada u stopostotnom gradskom vlasništvu, predviđena je glavnim urbanističkim planom (GUP) za javni park te je sastavni dio novozagrebačke Plave potkove. Livada se sporadično uređuje, no bez smislenog plana parka. Događanjem želimo skrenuti pažnju na potrebu cjelovitog uređenja parka jer je to i najbolji način zaštite prostora, podizanja kvalitete života u kvartu i gradu i afirmacije Plave potkove kao gradograditeljskog nasljeđa Zagreba'', istaknuli su iz platforme 1POSTOZAGRAD.
Na prostoru budućeg parka članovi i članice Astronomskog društva Beskraj postavit će teleskope s kojih će se moći besplatno promatrati pomrčina sunca, uz njihovo stručno vodstvo. Pozivaju na gledanje pomrčine Sunca s Plave potkove,a time i pružanje podrške njezinu uređenjem livade koja ima sve preduvjete da lako i brzo postane park kakav (Novi) Zagreb zaslužuje.
Pročitajte i ovo
Zelenilo znači sreću i zdravlje
Zagreb ima bogatu povijest interdisciplinarnog promišljanja urbaniteta grada, no već duže vrijeme se nalazi između zapuštenosti i prekomjerne eksploatacije i ''strahuje'' od zelenih površina. Velika je to šteta jer je degradacija okoliša ozbiljna prijetnja ljudskoj sreći i zdravlju, a koristi koje daje zelenilo su višestruke, što potvrđuju psihološke studije i sve češća istraživanja u domeni urbanog šumarstva.
Generalni urbanistički plan uz Proračun predstavlja ključan politički dokument Grada Zagreba, a pitanje uređenja nedovršenih parkova novozagrebačke Plave potkove nastale po uzoru na donjogradsku Zelenu potkovu trajno je aktualno.
Prošla zagrebačka vlast na Plavu potkovu uvijek je nekako zaboravljala, a kako je višekratno upozoravala arhitektonska struka, praksa je bila pretvaranje javnih površina u privatne poslovne pothvate upitne ili nikakve vrijednosti za grad i njegove građane, odnosno na štetu javnog interesa i javnog prostora.
Manhattan na Savi Zagreb je uspio izbjeći, a valjda će i ''Hrvatsku u malom'', tematski park koji je bivši gradonačelnik zamislio iza novozagrebačkog naselja Sopot.
Projekt tog parka, ''iako je na rubu kiča'', mogao bi biti dio turističke ponude Zagreba jer takvi i slični projekti postoje i u drugim gradovima, kazali su ranije zagrebački arhitekti. No, upitno je mjesto gradnje s obzirom na to da za taj prostor postoji jasna potreba za posve drugačijim sadržajima i smislen plan utemeljen na urbanističkom promišljanju tog dijela grada.
Što znate o Zelenoj i jeste li čuli za Plavu potkovu?
O Zelenoj potkovi, poznatoj i kao Lenucijeva potkova, već je puno toga rečeno i ispisano, no trajno je zanimljiva i važna. Naziva je se često i plućima središta Zagreba, a predstavlja slijed od sedam trgova (Trg Nikole Šubića Zrinjskoga, Trg Josipa Jurja Strossmayera, Trg kralja Tomislava, Trg Ante Starčevića, Trg Marka Marulića, Trg Ivana Mažuranića i bivši Trg Republike Hrvatske (bivši Trg maršala Tita) i Botaničkog vrta koji iz ptičje perspektive zbog svog oblika podsjećaju na potkovu.
Iako je naziv ''Lenucijeva potkova'' bio zasnovan na uvjerenju da je Milan Lenuci, glavni urbanist pri kraju 19. i na početku 20. stoljeća, autor ideje o perivojnom okviru središta Donjega grada, zapravo je riječ o najvećem skupnom urbanističkom djelu historicističke kulture u Zagrebu nastalom tijekom 19. stoljeća, a od 2004. upisano je u Registar kulturnih dobara RH. O njemu u znanstvenoj monografiji ''Zagrebačka zelena potkova'', ali i namijenjeno najširem krugu čitateljstva piše povjesničarka umjetnosti i najvažnija povjesničarka zagrebačkog urbanizma Snješka Knežević.
Pročitajte i ovo
Grad neće postati boljim sam od sebe
Da niz u cjelinu povezanih trgova ostvaren u Zelenoj potkovi ispočetka nije nastao ni kao jedinstvena cjelina niti je potekao od jednog autora, upozorava i Saša Šimpraga, analitičar prostora i publicist, autor knjige ''Zagreb, javni prostor'' te voditelj volonterske platforme 1POSTOZAGRAD.
(Novo)zagrebačka Plava potkova niz je u cjelinu povezanih velikih javnih parkova, a nastala je po uzoru na donjogradsku Zelenu potkovu, i u bitno većem mjerilu. Ime Plava potkova osmislio je Šimpraga da bi povezao tradiciju zelenila u Novom Zagrebu sa Zelenom potkovom u Donjem gradu.
U knjizi ‘’Zagreb, javni prostor’’ objašnjava da je cilj projekta temeljni cilj afirmacija urbanističke i gradograditeljske baštine Plave potkove te promocija njezine zaštite, uređenja i društveno odgovorne nadogradnje.
Sam prostor, kojemu je nadjenuo ime, postoji od ranije, naime, parkovi na južnom obodu Plave potkove planirani su još u GUP-u iz 1965. godine, a u onom iz 1970. godine ucrtane su veće zelene površine da bi se dovršetkom prometnica posve definirale površine namijenjene parkovima.
Nažalost, od šest planiranih parkova danas je realiziran tek dio, odnosno istočni krak - Park Vjekoslava Majera i Park Utrina te zapadni krak potkove koji čini Park mladenaca u Sigetu. Ostala tri zamišljena su Park Bračak uz Podbrežje, Park Lakun na vrhu Sloboštine te park uz Mamuticu u Travnom gdje će u utorak biti organizirano promatranje pomrčine Sunca.
Pročitajte i ovo
Zagreb čeka novi GUP
Baš kao i Zelena potkova, i Plava će potkova, jednom kada se ostvari, zaključuje Šimpraga, ''predstavljati zbir udjela više razdoblja i autora, a izazov oblikovanja sada neuređenih parkova, poboljšanja postojećih i njihove ukupne zaštite tek ima nastupiti''.
Određeni problem predstavlja to što je velik dio parcela na tom potezu predviđen za mješovitu namjenu što znači da je primarno zamišljen za gradnju poslovnih i stambenih zgrada. No, GUP ionako čekaju izmjene, a Zagrebu je ionako potreban novi GUP, na što stručna i zainteresirana javnost upozoravaju već godinama.
Grad priprema postupak sveobuhvatnih izmjena temeljnih gradskih planskih dokumenata GUP-a Zagreba i Sesveta. Zagrebački Zavod za prostorno uređenje primao je stručne prijedloge za izmjene i dopune, u Društvu arhitekata Zagreba (DAZ) održana je stručna javna rasprava. Njegovo donošenje moglo bi biti krajem iduće godine, dok na procesu izrade novoga GUP-a tek treba početi raditi.
U međuvremenu, iz 1POSTOZAGRAD, koji je pokrenuo i realizirao niz inicijativa i prijedloga za poboljšanje kvalitete života u gradu, pitaju: Koji veliki park će aktualna gradska uprava urediti, ili barem započeti, u ovom mandatu?
