Iz Hrvatske će se u subotu, 29. ožujka moći vidjeti djelomična pomrčina Sunca. Mjesec će svojom površinom, gledano iz Hrvatske, u maksimumu pomrčine pokriti dio Sunca, a djelomična pomrčina trajat će oko sat vremena.
''Pomrčina će biti jedva zamjetljiva dok će se značajnija djelomična pomrčina dogoditi 2026. Zadnja potpuna pomrčina Sunca vidljiva iz naših krajeva dogodila se 1961. godine, a sljedeća potpuna pomrčina Sunca će iz naših krajeva biti vidljiva tek 2081.'', istaknuli su iz Hrvatskog astronomskog saveza.
''Pomrčina Sunca nastaje kada se Mjesec ispriječi između Sunca i Zemlje, pa djelomično ili potpuno zakloni Sunce bacajući sjenu na malo područje Zemlje, a Mjesec je tada u fazi mlađaka. U jednoj godini se dogode dvije pomrčine Sunca vidljive na nekom području na Zemlji, a u jednoj godini ih može biti najviše pet, ako se prva dogodi početkom siječnja, a peta se onda događa krajem prosinca'', objasnili su iz Saveza.
Promatranje pomrčine Sunca bit će organizirano i u Hrvatskoj u nekoliko gradova, a u Zagrebu će to biti moguće zahvaljujući platformi 1POSTOZAGRAD u suradnji s Astronomskim društvom Beskraj i Udruženjem krajobraznih arhitekata Hrvatske na livade sa zapadne strane Mamutice za koju se zagovara da se uredi kao novi veliki javni park.
"Livada s koje ćemo promatrati je javna površina, u stopostotnom gradskom vlasništvu, GUP-om predviđena za javni park te je sastavni dio novozagrebačke Plave potkove. Livada se sporadično uređuje, no bez smislenog plana parka. Događanjem želimo skrenuti pažnju na potrebu cjelovitog uređenja parka temeljem javnog krajobraznog natječaja, čiji bi se program mogao definirati i uz neki tip participacije javnosti. Privođenje livade parkovnoj namjeni je najbolji način zaštite prostora, a ujedno znači podizanja kvalitete života u kvartu i gradu te afirmaciju Plave potkove kao izuzetnog gradograditeljskog naslijeđa Zagreba", istaknuli su iz platforme 1POSTOZAGRAD.
Na prostoru budućeg parka, za besplatno opažanje pomrčine Sunca na raspolaganju će biti specijalizirani teleskopi kojima se osim pjega mogu vidjeti sunčevi izbačaji, filamenti i drugi atraktivni detalji, sve uz stručno vodstvo članova Astronomskog društva Beskraj. Pozivaju na gledanje pomrčine Sunca s Plave potkove,a time i pružanje podrške njezinu uređenjem livade koja ima sve preduvjete da lako i brzo postane najljepši park kakav (Novi) Zagreb zaslužuje.
Gradski prioriteti
Novih velikih javnih parkova u Zagrebu nema već godinama, upozoravaju iz platforme 1POSTOZAGRAD: "Neke od lokacija se pritom nude na pladnju, npr. livade u Španskom ili ona sa zapadne strane Mamutice, kao prostori koji su predviđeni za parkove i u gradskom su vlasništvu."
"To su samo neke od istaknutijih lokacija, a niz novi velikih i većih parkova nemaju tako povoljne okolnosti, primjerice zbog imovinsko-pravnih odnosa, što znači da ćemo ih čekati još duže. Uređenje novih velikih javnih parkova znači neposredno poboljšanje grada i gradske svakodnevice. Malo koja gradska stvar sažima u sebi toliko koristi i toliko različitih korisnika i korisnica", ističu te napominju da uređenje novih velikih parkova treba biti jedan od gradskih prioriteta.
Zelenilo znači sreću i zdravlje
Zagreb ima bogatu povijest interdisciplinarnog promišljanja urbaniteta grada, no već duže vrijeme se nalazi između zapuštenosti i prekomjerne eksploatacije i ''strahuje'' od zelenih površina. Velika je to šteta jer je degradacija okoliša ozbiljna prijetnja ljudskoj sreći i zdravlju, a koristi koje daje zelenilo su višestruke, što potvrđuju psihološke studije i sve češća istraživanja u domeni urbanog šumarstva.
Generalni urbanistički plan uz Proračun predstavlja ključan politički dokument Grada Zagreba, a pitanje uređenja nedovršenih parkova novozagrebačke Plave potkove nastale po uzoru na donjogradsku Zelenu potkovu trajno je aktualno.
Prošla zagrebačka vlast na Plavu potkovu uvijek je nekako zaboravljala, a kako je višekratno upozoravala arhitektonska struka, praksa je bila pretvaranje javnih površina u privatne poslovne pothvate upitne ili nikakve vrijednosti za grad i njegove građane, odnosno na štetu javnog interesa i javnog prostora.
Što znate o Zelenoj i jeste li čuli za Plavu potkovu?
O Zelenoj potkovi, poznatoj i kao Lenucijeva potkova, već je puno toga rečeno i ispisano, no trajno je zanimljiva i važna. Naziva je se često i plućima središta Zagreba, a predstavlja slijed od sedam trgova (Trg Nikole Šubića Zrinjskoga, Trg Josipa Jurja Strossmayera, Trg kralja Tomislava, Trg Ante Starčevića, Trg Marka Marulića, Trg Ivana Mažuranića i bivši Trg Republike Hrvatske (bivši Trg maršala Tita) i Botaničkog vrta koji iz ptičje perspektive zbog svog oblika podsjećaju na potkovu.
Iako je naziv ''Lenucijeva potkova'' bio zasnovan na uvjerenju da je Milan Lenuci, glavni urbanist pri kraju 19. i na početku 20. stoljeća, autor ideje o perivojnom okviru središta Donjega grada, zapravo je riječ o najvećem skupnom urbanističkom djelu historicističke kulture u Zagrebu nastalom tijekom 19. stoljeća, a od 2004. upisano je u Registar kulturnih dobara RH. O njemu u znanstvenoj monografiji ''Zagrebačka zelena potkova'', ali i namijenjeno najširem krugu čitateljstva piše povjesničarka umjetnosti i najvažnija povjesničarka zagrebačkog urbanizma Snješka Knežević.
Grad neće postati boljim sam od sebe
Da niz u cjelinu povezanih trgova ostvaren u Zelenoj potkovi ispočetka nije nastao ni kao jedinstvena cjelina niti je potekao od jednog autora, upozorava i Saša Šimpraga, analitičar prostora i publicist, autor knjige ''Zagreb, javni prostor'' te voditelj volonterske platforme 1POSTOZAGRAD.
(Novo)zagrebačka Plava potkova niz je u cjelinu povezanih velikih javnih parkova, a nastala je po uzoru na donjogradsku Zelenu potkovu, i u bitno većem mjerilu. Ime Plava potkova osmislio je Šimpraga da bi povezao tradiciju zelenila u Novom Zagrebu sa Zelenom potkovom u Donjem gradu.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
U knjizi ‘’Zagreb, javni prostor’’ objašnjava da je cilj projekta temeljni cilj afirmacija urbanističke i gradograditeljske baštine Plave potkove te promocija njezine zaštite, uređenja i društveno odgovorne nadogradnje.
Sam prostor, kojemu je nadjenuo ime, postoji od ranije, naime, parkovi na južnom obodu Plave potkove planirani su još u GUP-u iz 1965. godine, a u onom iz 1970. godine ucrtane su veće zelene površine da bi se dovršetkom prometnica posve definirale površine namijenjene parkovima.
Nažalost, od šest planiranih parkova danas je realiziran tek dio, odnosno istočni krak - Park Vjekoslava Majera i Park Utrina te zapadni krak potkove koji čini Park mladenaca u Sigetu. Ostala tri zamišljena su Park Bračak uz Podbrežje, Park Lakun na vrhu Sloboštine te park uz Mamuticu u Travnom gdje će biti organizirano promatranje pomrčine Sunca.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Zagreb čeka novi GUP
Baš kao i Zelena potkova, i Plava će potkova, jednom kada se ostvari, zaključuje Šimpraga, ''predstavljati zbir udjela više razdoblja i autora, a izazov oblikovanja sada neuređenih parkova, poboljšanja postojećih i njihove ukupne zaštite tek ima nastupiti''.
Određeni problem predstavlja to što je velik dio parcela na tom potezu predviđen za mješovitu namjenu što znači da je primarno zamišljen za gradnju poslovnih i stambenih zgrada. No, GUP ionako čekaju izmjene, a Zagrebu je ionako potreban novi GUP, na što stručna i zainteresirana javnost upozoravaju već godinama.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
