Plava ekonomija, zelene tvrdnje, točka preokreta: Znate li o čemu je riječ?

Emisije stakleničkih plinova, globalno zagrijavanje, građanska energija, hvatanje i skladištenje ugljika, IPCC, mitigacija, NDC, Pariški sporazum, plava ekonomija, pravedna tranzicija, točka preokreta, zelene tvrdnje… neki su to od pojmova pojmove s kojima se građani sve češće susreću, ali ne znaju baš što točno znače i zašto su važni za svakodnevicu.

Odmak od apstrakcije pruža prvi Klimatski rječnik, koji je pripremila nevladina organizacija Terra Hub iza koje je sedam godina djelovanja u području održive energije, održivog razvoja i inovacija koje doprinose očuvanju okoliša, prirode, klime i ljudi. Jednostavno pojašnjenje pojmova dodatno je pojačano zanimljivim ilustracijama koje su izradili studenti Sveučilišta Sjever.

Klimatske promjene najveći su izazov vremena u kojem živimo

Klimatske promjene, ali isto tako i znatno narušeni ekosustavi, odnosno priroda, najveći su izazov vremena u kojem živimo, a s time se slaže i više od 80 posto građana, pokazala je godišnja anketa o klimi Europske investicijske banke.

No s druge strane, prema rezultatima ISSN društvenog istraživanje stavova građana o okolišu, energiji i klimi, Instituta za društvena istraživanja IDIZ 2021 samo nešto više od dva posto građana Hrvatske prepoznaje okoliš kao problem u usporedbi s drugim društvenim problemima, upozorila je za DNEVNIK.hr izvršna direktorica Terra Huba Sandra Vlašić.

Uz to, dodala je, prevladava mišljenje da su klimatske promjene podjednako uzrokovane prirodnim procesima, iako se znanstvenici slažu da su one posljedica utjecaja ljudskog djelovanja.

''Sve navedeno ukazuje na potrebu za edukacijom o tome kakav utjecaj prirodni resursi imaju na naše društveno-političko i ekonomsko stanje, način života, zdravlje te općenito napredak i razvoj društva. I to ne samo za edukacijom građana već i svih drugih razina onih koji donose različite odluke i izbore u svom poslu, bilo da su to menadžeri i direktori, dizajneri, građevinari, inženjeri ili vozači, ugostitelji, učitelji… a koji mogu različito djelovati na prirodu i klimu, imati ''teži'' ili ''lakši'' ugljični otisak. Cilj je biti klimatski i ugljično neutralan'', objasnila je Vlašić.

Pojmovi i slike za pamćenje

Klimatski rječnik je dostupan građanima u digitalnom obliku, a kako je ranije za DNEVNIK.hr objasnila Vlašić, namijenjen je svima, za svakodnevnu upotrebu: ''Ideja je krenula od klimatskog rječnika koji je objavio Program Ujedinjenih naroda za razvoj kao The Climate Dictionary: An everyday guide to climate change. Mi smo na njihova 22 pojma dodali još osam, malo prilagodili tekst, koji je prošao stručnu recenziju klimatologa i stručnjaka kojima je to profesija, te odlučili u vizualizaciju pojmova ići preko natječaja za studente. Tu je počela suradnja sa Studijem medijskog dizajna Sveučilišta Sjever i agencijom 404, koja pomaže u transformaciji Rječnika u digitalne formate i edukativno-informativnu kampanju.''

Za sudjelovanje se prijavilo više od 60 studenata, stručni žiri je odabrao 30 najboljih radova, a cijelo izdanje sa svim kreativnim rješenjima studenata je dostupno online na stranicama udruge.

''Vjerujemo da kad savladamo osnove možemo ići i korak-dva dalje. Ovo je samo početak. Naravno, proširenje će ovisiti i o povratnoj informaciji i sugestijama korisnika i partnera. Uz sam pojmovnik, planiramo i dijeliti korisne primjere i savjete kako bismo inspirirali i aktivirali društvo te potakli nove ideje i akcije svakog od nas prema ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama. Jer bit je zapravo u promjenama svakog od nas, u svemu što radimo i kako živimo, i privatno i profesionalno. Bit je u značajnoj transformaciji društva, a za to je potrebno i znanje i razumijevanje problematike kojom se bavimo'', istaknula je Vlašić.

Sistemski problem traži sistemska rješenja

Cilj je potaknuti građane na svakodnevno promišljanje i djelovanje kako bi se posljedice klimatskih promjena ublažile, ali važno je imati na umu i da je problem vrlo kompleksan te prožima sve razine društva.

''Zovemo ga sistemski i traži sistemska rješenja, a to nije jednostavno. Posebno je bitno da problematiku klimatskih promjena usvoje, razumiju i povežu sa svojim odlukama oni koji upravljaju velikim sustavima, financijama i koji donose političke odluke i propise koji se reflektiraju na budućnost i dugoročno utječu na više generacija'', istaknula je Vlašić.

Pročitajte i ovo JEDNAKOST NA KUŠNJI Neka radna mjesta u Hrvatskoj posebno su ugrožena zbog krize na koju svijet reagira prekasno

Pročitajte i ovo Sve o klimi na jednom mjestu Stiže važan rječnik za svaku kućnu biblioteku: 30 osnovnih pojmova za suočavanje s apokalipsom

Građani u svojim rukama imaju moć izbora – jedne ili druge, ugljično ''teže'' ili ''lakše'' opcije, a naša potražnja utječe i na ponudu, podsjetila je.

''Mi građani imamo priliku tražiti i pritiskati odozdo, imamo pravo i mogućnost pitati i tražiti odgovore, provjeravati točnost nečijih tvrdnji, reklama i etiketa… mi sami moramo biti aktivni. Kao građani također moramo biti spremni prihvatiti neke promjene, a često se bunimo ili opstruiramo neke nove zelenije prakse jer su nam skupe ili iz čiste komocije i lijenosti. U konačnici, većina nas ima i neku profesionalnu ulogu u kojoj isto tako donosi različite odluke kojima može unositi promjene'', istaknula je Vlašić i poručila: ''Svi smo bitni i bitno je da surađujemo te da odluke jednih ne poništavaju ono pozitivno što su napravili drugi.''