Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Nordijske zemlje i dalje su prvaci u ravnopravnosti žena i muškaraca, a kontinuitet vrijedi i za Hrvatsku koja je, kao i lani, zauzela 16. mjesto u godišnjem izvješću Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) za 2007. godinu.


Hrvatska je u skupini 14 europskih zemalja koje su zauzele najviša mjesta među prvih 20 u ovogodišnjem izvješću koje je obuhvatilo 128 zemalja, odnosno 90 posto svjetskog stanovništva.

Vezani članci Sabor, ilustracija Što je stakleni strop i kako ga riješiti? "Politika je baš jedan primjer boys cluba", "Brojevi su neminovni i pričaju svoju priču" Slika nije dostupna Žene u nas rade za 20 posto manje plaće od muškaraca

Četiri nordijske zemlje na samom su vrhu popisa koji predvodi Švedska s prosječnom ocjenom 81,5 posto, a slijede Norveška, Finska, Island.

Na 5. mjestu je Novi Zeland, na 6. Filipini, dok je Njemačka, koja je lani bila na 5. mjestu pala na 7.

Iza nje su Danska, Irska, Španjolska, Velika Britanija, Nizozemska, Latvija, Litva i Šri Lanka, a na 16. mjestu je Hrvatska s ukupnom prosječnom ocjenom 72,1.

Hrvatska pokazuje veliko sudjelovanje žena u vlasti, piše u izvješću WEF.

Hrvatskoj susjedne zemlje slabije su rangirane pa su njoj susjedne članice Europske unije na 49. mjestu (Slovenija), 61. (Mađarska), te 84. (Italija).

S Grčkom, Maltom i Ciprom, Italija je zapravo među najslabijim zemljama u Europi po ravnopravnosti muškaraca i žena.

U indeksu nema podataka za Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju, a Makedonija je na 35. mjestu.

Indeks ravnopravnosti WEF izrađuje mjerenjem jednakosti žena i muškaraca u četiri kritična područja, od kojih je gospodarski sektor prvi. U toj se kategoriji ocjenjuje sudjelovanje žena i muškaraca na tržištu rada, uspoređuju se plaće i jednakost plaća između žena i muškaraca te pristup visokopozicioniranim radnim mjestima.

U 2007., u Hrvatskoj je 58 posto žena sudjelovalo na tržištu rada, nasuprot 71 posto muškaraca. Žene su činile 23 posto rukovodećeg kadra, a muškarci 77 posto. 

No nesrazmjer je manji kad je riječ o ravnopravnom sudjelovanju muškaraca i žena unutar pojedinih profesija i u korist je žena: 52 posto žena i 48 posto muškaraca.

Drugi kriterij ocjenjivanja je pristup obrazovanju i u tome su žene i muškarci u Hrvatskoj gotovo izjednačeni s 97 posto za žene i 99 posto za muškarce.

Treća kategorija mjeri sudjelovanje žena i muškaraca u politici i
strukturama koje donose odluke, a u četvrta pristup zdravstvenoj skrbi i očekivanu životnu dob.

U zdravstvenom sektoru odnos muškaraca i žena u Hrvatskoj je 91 posto naprama 49 posto, a u kategoriji sudjelovanja u politici žene u Hrvatskoj stoje najslabije od četiri područja. 

Njih 22 posto sjedi u parlamentu, nasuprot 78 posto muškaraca.

WEF ističe da rodna jednakost raste usporedo s gospodarstvom i u tumačenju rezultata navodi da općenito u svijetu vlada trend smanjenja rodne nejednakosti, osim u zdravstvenoj skrbi gdje se jaz produbljuje.