Putin i Kosor sastali su se u Domu prijateljstva, jednoj od reprezentativnih vila ruske vlade u Moskvi. Hrvatska s Rusijom potpisuje tri ugovora, a prava 'bomba' od vijesti je definitivno potpisivanje sporazuma o suradbnji na izgradnji i korištenju plinovoda na teritoriju RH. Zanimljivo je to da ovim sporazumom do kraja ne otpada ono što smo mislili da je otpalo, a to je izgradnja pravca južnog toka kroz Hrvatsku.
Pročitajte i ovo
Sporazum je veoma načelno sročen pa otvara sve mogućnosti. Od kraka kojeg će Hrvatska sto posto dobiti pa do, po mnogima već izgubljenog, magistralnog pravca. Tim više što je ruski predsjednik Medvedev sinoć u Parizu isti ugovor potpisao s Francuskom čime je projekt južnog toka konačno definiran.
'Zanemareni odnosi obnovljeni i učvršćeni'
Hrvatska s Rusijom potpisuje i bazni ugovor o trgovinskoj suradnji koji će olakšati gospodarsku suradnju između dvije zemlje, a čim stupi na snagu izbjeći će se npr. dosad dvostruko oporezivanje. Nadalje potpisuje se i sporazum o pružanju pomoći građanima, na obostranoj osnovi, pa on važi za pomoć hrvatskim građanima u Ruskoj Federaciji i obrnuto.
Premijerka Kosor u uvodnoj je riječi kazala kako Hrvatska podupire širenje Europske Unije na istok, te izrazila zadovoljstvo što su gotovo dva desetljeća zanemareni odnosi konačno obnovljeni i učvršćeni. Jadranka Kosor prva je hrvatska premijerka koja je došla u Moskvu od proglašenja Hrvatske neovisnosti.
'O detaljima će se još razgovarati'
O detaljima će se još razgovarati i pregovarati, ali ono što je za nas vrlo važno jest da se i tim sporazumom osigurava opskrba Hrvatske plinom Potpisivanjem triju sporazuma između ruske i hrvatske vlade završio je dvodnevni službeni posjet Rusiji premijerke Jadranke Kosor. Ugovor su potpisali hrvatski ministar gospodarstva Đuro Popijač i ruski ministar energetike Sergej Šmatko. ‘O detaljima će se još razgovarati i pregovarati, ali ono što je za nas vrlo važno jest da se i tim sporazumom osigurava opskrba Hrvatske plinom’, istaknula je Kosor, izrazivši zadovoljstvo što se Hrvatska, koja je pred završetkom pregovora o ulasku u EU, na taj način pridružuje zemljama članicama EU-a poput Mađarske, Bugarske i Slovenije, koje već sudjeluju u tom projektu.
Kao gospodarski važnu temu spomenula je i produženje ugovora s Gazpromom, koji istječe potkraj ove godine, a za Hrvatsku je vrlo važno i to ‘što smo razgovarali i o povećanju količine dobavljena plina’. Hrvatska uvozi iz Rusije oko 1,2 milijarde prostornih metara plina na godinu. Kako je već objavljeno, hrvatski dužnosnici su rekli da bi Hrvatska bila zainteresirana za povećanje količine uvezenog plina na 2,7 milijarda prostornih metara na godinu.
Putin i Kosor su dotaknuli i pitanje projekta Družbe Adrije, u kojem će stručnjaci iz Janafa i Transnjefta nastaviti razgovor, pri čemu je hrvatska premijerka izrazila uvjerenje da će se ‘operativno dogovoriti neki pomaci i na tom području’. ‘Postoji obostran interes, a hrvatska strana je rekla kako Janaf danas radi s 22 posto kapaciteta i da postoji prostor za 'drukčije, više i bolje'. Spomenuvši kako je hrvatska strana u razgovorima potaknula pitanje nekih velikih projekata hrvatskih tvrtaka u Rusiji, poput Končara, Nexe grupe i drugih, Kosor je rekla kako se puno razgovaralo i o suradnji na području turizma.
'Možemo biti zadovoljni'
'Smatram da je to jako dobro i da možemo biti zadovoljni. Mislim da je danas otvorena nova stranica u rusko-hrvatskim odnosima. Obje su strane pozdravile mogućnost ovakva izravnog dijaloga’, rekla je Kosor . Na pitanja jesu li potpisivanje Ugovora o izgradnji i eksploataciji plinovoda na teritoriju RH, kojim je Hrvatska dobila mogućnost uključenja u Južni tok i osigurala opskrbu plina u budućnosti, rezultat ‘vezane trgovine’ s projektom naftovoda Družbe Adrije, odustajanjem od projekta LNG ili bilo kojim drugim otvorenim pitanjem, predsjednica vlade odgovorila je niječno.
‘Veliki i za Hrvatsku važni projekti poput Južnog toka i opskrbe plinom ni na koji način se u razgovorima s ruskom stranom nisu vezivali uz otvorena pitanja s Rusijom’, ustvrdila je Kosor. ‘Nema vezane trgovine između Družbe Adrije i Južnog toka, kao ni između projekta LNG i Južnog toka’, dodala je. ‘Nitko nije vezivao te velike projekte. Ništa od vezane trgovine, o svim tim projektima smo razgovarali kao o zasebnim projektima’, ponovila je. Hrvatska premijerka ponovila je kako smatra vrlo dobrim izravne kontakte s ruskim kolegom, najavivši mogućnost novog susreta na otvorenju Ureda Hrvatske gospodarske komore u lipnju u Moskvi i otkrivši kako je pozvala Putina na Croatia summit u Dubrovniku 9. srpnja.
