Svjedočanstvo pretučenog učenika: Vraća se u školu i opet će sjediti sa svojim napadačima

Desetak dana nakon brutalnog napada u kojem je zadobio teške tjelesne ozljede, 16-godišnjak iz Zagreba vraća se u školske klupe. Njih će dijeliti s dva učenika koji su bili dio skupine koja ga je napala.

tri vijesti o kojima se priča STRAVA NA RIJECI Dječak poginuo u pomahnitalom napadu: "Odvukao ga je ispod površine, a brat i prijatelji nemoćno su gledali" Brojna upozorenja Više od pola metra i ne staje: Pogledajte gdje je palo najviše snijega, jedno je mjesto rekorder Sigurnost u vožnji Vozači, ovo su zimske gume koje su dobile najbolje ocjene na testiranju

'Ne bojim se ja toliko, ali nije isto otići kao što je prije bilo otići u školu. Uvijek neki strah postoji. Možda imam neki strah, ali nije da se toliko bojim da ne bih mogao sutra u školu otići', priča o povratku u učionice Industrijsko strojarske škole Zagreb. Učenik je prvog razreda, smjer automehaničar.

Mladić (16) još ne zna hoće li na operaciju: U KB Dubrava stigla policija

Njegov otac uzeo je godišnji odmor. Iako želi da se njegov sin vrati svakodnevnim obavezama, nije mu svejedno. Zato ga sutra želi pratiti na nastavu. Priznaje da su mu svakakve misli prolazile kroz glavu kada je prvi put ugledao pretučenog sina, ali danas bi volio sve riješiti komunikacijom, a ne bilo čijim izbacivanjem iz škole.

Najteže je majci. 'Mene je strah svaku veče i svaki dan gledati hoće se vratiti iz škole kući. Samo Bogu mogu zahvaliti što je živ', rekla nam je.

Brutalan napad u Zagrebu: Mladića (16) pretukli palicama blizu škole

Srednjoškolca su napali 16. siječnja. Za vrijeme nastave sukobio se s dvojicom kolega. Tvrdi, napali su ga bez ikakvog povoda. Svađa je kulminirala nakon nastave kada ga je skupina od desetak ljudi dočekala na križanju zagrebačke Vukovarske i Držićeve ulice.

'Počeli su me udarati, bacili me na pod, počeli me cipelariti, udarati palicama, teleskopima, ne znam točno', prisjetio se napada koji je trajao desetak minuta. Iako je riječ o prometnom dijelu grada, nitko se nije zaustavio i pomogao mu.

Završio u bolnici s teškim tjelesnim ozljedama, traje istraga

Završio je u KBC-u Zagreb, odakle je zbog teških tjelesnih ozljeda prebačen u KB Dubrava gdje je ostao do utorka ujutro. Iako su liječnici strahovali da će morati na operacije oka, srećom do nje nije došlo. U napadu je zaradio prijelom jagodične kosti na dva mjesta i pet slomljenih zubi. Ispod njegovog lijevog oka još se vide tragovi udaraca.

'Zašto vi mislite da smo mi dužni za svakoga zvati policiju', poručili su im u bolnici koja nije prijavila napad. Međutim, policija je, kažu, nakon napisa na dnevnik.hr-u stigla u KB Dubrava.

'Kolege iz Policijske postaje Trnje još provode krim istraživanje. Za sada su prijavili tri osobe, jednu zbog nanošenja teških tjelesnih ozljeda, a dvije zbog sudjelovanja u tučnjavi. Krim istraživanje se nastavlja i traže se ostali sudionici', rekli su nam u zagrebačkoj policija, čijim je radom obitelj zadovoljna.

Sudionici napada ići će na razgovore: Pred njima su još dvije zajedničke godine u učionici

Susretljiv je bio, kažu, i ravnatelj škole. Profesor Nenad Pavlinić objasnio nam je da u ovakvim situacijama postupaju prema pravilniku i koriste obrazac propisan od strane nadležnog ministarstva. Učenici koji su bili dio sukoba morat će na razgovore sa stručnom službom kako bi im se olakšao suživot u učionici. Razgovori na koje će odlaziti dva puta tjedno trebali bi im pomoći da zajedno provedu još više od dvije godine u istom razredu.

'Izvan škole ne možemo puno utjecati na njih', priznaje ravnatelj. Naime, dva učenika koja su sudjelovala u sukobu pozvala su svoje prijatelje koji ne pohađaju ovu školu i oni su ti koji su napali 16-godišnjaka. 'Nisu očekivali da će prijatelji odreagirati na ovaj način. Mislili su da će ga zaplašiti, ali nije završilo tako', tvrdi ravnatelj.

Školi su 'ruke svezane'

Nasilje je problem jer su nastavnici, kaže, podcijenjeni. 'Oduzeta su im prava. Mi u principu imamo svezane ruke, učenika ne smijemo ni na koji način ukoriti ili kazniti bez da obavijestimo socijalnu službu, a od njih praktički pomoći nemamo', objasnio je ravnatelj. Međutim, postoji želja da se pomogne, ali sustav je taj koji stvara probleme.

'Mi smo trogodišnja strukovna škola koju upisuju učenici s niskim predznanjem. Ne mislim da je za to kriva osnovna škola, jedostavno riječ je o sustavu koji tako funkcionira. Dolaze nam učenici koji se ne uspiju drugdje upisati, učenici lošijeg socijalnog statusa. U svemu tome, na naših 500 učenika imamo jednog stručnog suradnika', rekao je Nenadić.

'Jedan pedagog ne može se baviti svim tim učenicima. Jedan čovjek ne može u mjesec dana sve obraditi', naglasio je i dodao kako je stručna služba jednostavno premala, ali riječ je o problemu s kojim su suočene i druge trogodišnje škole. 'Radimo s najproblematičnijom djecom, a imamo premalo stručnih suradnika. Ministarstvo ne zapošljava jer provodi reformu. Sustav je takav, a hoće li se išta promijeniti teško mi je komentirati', rekao je.

Zbog sustava, socijalne službe reagiraju tek kada škola pokaže inicijativu da se nekome pomogne. 'Slaba je komunikacija, ali nisu ni oni kirivi. Čini mi se da je sve neumreženo', objašnjava. Koje je rješenje problema? Nenadić vjeruje da bi koordinacija među službama bila bolja kada bi imali osobe koje bi se bavile isključivo time. Dva stručna suradnika već bi označila promjenu. Sada onaj kojeg imaju povremeno treba obavljati dio administrativnih poslova koje ne bi trebao raditi. 'Ali nema tko drugi', tvrdi ravnatelj.

'Bitno je da svi rade za dobrobit djece'

Nedovoljan broj stručnih suradnika i nerijetka prezaposlenost onih zaposlenih problem je koji ističe i profesorica Hana Hrpka, predsjednica Hrabrog telefona. Ipak, drago joj je vidjeti da se sve više pažnje usmjerava na problematiku međuvršnjačkog nasilja.
'Na njega se gleda kao na nešto što se zaista događa u našim školama, školskim igralištima, na putu kući, na Internetu, a ne na nešto što se događa drugima. Postoje škole, nastavnici, stručni suradnici, institucije koje zaista ulažu veliki trud u suočavanje s međuvršnjačkim nasiljem i njegovu prevenciju', rekla nam je. Bitno je, kaže, da svatko iz svoje uloge i pozicije bio to roditelj, nastavnik, stručni suradnik ili stručnjak u drugim institucijama, djeluje u smjeru ostvarivanja dobrobiti djece i ostvarivanja sigurnog okruženja za njihovo odrastanje.

Unatoč trudu, roditelji ne mogu uvijek spriječiti mogućnost da njihovo dijete susretne s nasilničkim ponašanjem.

Što učiniti u takvoj situaciji, kome se obratiti?

'Ako saznaju za međuvršnjačko nasilje, roditelji bi trebali obavijestiti razrednika i stručnog suradnika o svojim saznanjima. Većina škola je svjesna svoje odgovornosti za zaustavljanje nasilja koje se u njoj odvija i djelovat će u tome smjeru. Ukoliko postoji manjak spremnosti da se nasilje zaustavi, trebao bi se obavijestiti ravnatelj. Ukoliko se radi o težim oblicima nasilja po potrebi se može obavijestiti i Centar za socijalnu skrb te policija', objasnila je Hrpka i dodala kako se pomoć stručnjaka može zatražiti i u Poliklinici za zaštitu djece grada Zagreba ili nekoj drugoj ustanovi čiji djelatnici imaju iskustva i znanja o međuvršnjačkome nasilju.

Nasilje se iz školskih klupa proširilo na Internet

Djeca su svakodnevno izložena nasilju. O postocima je teško govoriti. Naime, međuvršnjačko nasilje iz razreda se i školskih klupa proširilo na Internet, posebno na Facebook, objasnila je profesorica Hrpka. Hrabri telefon i Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba proveli su istraživanje o iskustvima i ponašanju djece na Inernetu i popularnoj društvenoj mreži. Na uzorku od 1489 djece u dobi od 11 do 18 godina pokazalo se, između ostalog, da je njih 15 posto dobilo prijetnje putem Facebooka, a 7 posto priznalo je da ih je upućivalo drugoj djeci. Svako četvrto ispitano dijete bilo je suočeno sa širenjem laži o njemu, a sedam posto ih je sudjelovalo u njihovom širenju.

Rezultati su zabrinjavajući, ali i izuzetno vrijedni, tvrdi Hrpka.

'Prepoznavanjem, zaustavljanjem i sprečavanjem nasilja pružamo djeci pomoć da prevladaju posljedice nasilja, šaljemo im jasnu poruku da nam je njihova dobrobit važna i da živimo u društvu koje ne tolerira nasilje ni u kojem obliku', rekla je.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook