U povodu usvajanja zakona u Hrvatskom saboru premijer Andrej Plenković izjavio je da će o promicanju kulture hrvatskoga jezika u službenoj i javnoj uporabi te njegovu daljnjem razvoju ubuduće u okviru Vijeća za hrvatski jezik promišljati stručnjaci.
Vlada će pak u suradnji s Vijećem donijeti Nacionalni plan hrvatske jezične politike kojim će se dodatno zaštititi i poticati razvoj hrvatskoga jezika kao nematerijalnoga kulturnog dobra i kao nezamjenjivog zajedničkog komunikacijskog sredstva za izražavanje i sporazumijevanje.
"Ulazak Hrvatske u Europsku uniju bio je politički i pravno dosad najvažniji čin u učvršćivanju međunarodnog položaja i priznanja hrvatskog jezika, a usvajanjem zakona otišli smo korak dalje", poručio je premijer te dodao da su uspostavili okvir koji hrvatskom jeziku daje status i skrb koju zaslužuje kao zajedničko dobro.
Hrvatski jezik, dodao je premijer, jedna je od temeljnih sastavnica hrvatskog nacionalnog identiteta pa je država dužna skrbiti onako kako to rade najbolje uređene države koje žele osigurati da im se jezik razvija ukorak s potrebama suvremenoga društva, sustavno i u okvirima struke.
Pročitajte i ovo
U tu se svrhu zakonom osigurava sustavna i stručna skrb o hrvatskom jeziku te utvrđuju osnovna pravila o službenoj i javnoj uporabi hrvatskoga jezika, što se primjerice odnosi obavješćivanje javnosti i potrošača o proizvodima i uslugama na tržištu u Hrvatskoj.
To je važno i s obzirom na to da je hrvatski jezik danas jedan od 24 službena jezika u EU-u i da je Hrvatska u potpunosti integrirana u europsko jedinstveno tržište, naglasio je premijer i napomenuo da se na hrvatskom možemo obratiti svim europskim institucijama i dobivati odgovor.
Naglasio je i da je zakon važan korak u očuvanju bogatstva jezika bilo da je riječ o hrvatskom standardnom jeziku ili o hrvatskim narječjima.
Premijer je zahvalio Matici hrvatskoj na inicijativi, za koju je rekao da ju je Vlada prepoznala i svesrdno podržala, kao i svima koji su dali vrijedan doprinos.
Pročitajte i ovo
Ustvrdio je međutim da se zakonom ni na koji način ne ograničavaju slobode književnoumjetničkoga izražavanja niti se njime uređuje privatna komunikacija.
"Iako su pojedini kritičari izrazili takvu bojazan, ona je posve neosnovana jer to jednostavno nije ni svrha ni predmet ovog zakona", poručio je. Ustvrdio je da se ne uspostavlja nikakva jezična policija te da zakon nije u suprotnosti sa Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Hrvatskoj niti ga ograničava.
