"Štakori su kao mačke, prave mrcine" - tim su riječima stanovnici zagrebačke Sljezove ulice opisali problem zbog kojeg su ekipu rubrike Poziv pozvali u pomoć.
Afera u skijanju
Procurili detalji Pavlekove liste: Evo koji se iznosi nalaze uz Kostelića, Kovačevića, Krajača...
nasilna smrt
Tragičan kraj potrage za otetim poduzetnikom iz BiH: Tijelo mu je pronađeno zakopano u šumi
Zaokret u politici
Trumpova administracija mijenja politiku prema Balkanu, spominje se i Hrvatska: "Ta je era završila"
Kažu da već godinama žive okruženi smradom, otpadom i štakorima koji im trče po krovovima, ulaze u dvorišta, a prozori i po najvećim vrućinama moraju ostati zatvoreni jer u protivnom kuća će im biti puna susjedinih štakora.
Poziv: Štakorland u centru Zagreba - 2
Foto:
Dnevnik Nove TV
Poziv: Štakorland u centru Zagreba - 3
Foto:
Dnevnik Nove TV
"Djecu ne smijemo puštati u dvorište"
"Molimo vas za pomoć. Naša susjeda uzgaja štakore i ne želi prihvatiti nikakvu našu pomoć. Institucije smo kontaktirali, a oni do sada ništa nisu napravili. Ovo traje puno godina, ne možemo sjediti u dvorištu. Počeli su izlaziti van, uopće nas se ne boje. Djecu ne smijemo puštati u dvorište, moramo nešto napraviti. Dođite i pomozite nam", zavapili su mještani.
Poziv: Štakorland u centru Zagreba - 1
Foto:
Dnevnik Nove TV
Sljezova je građena kao niz povezanih kuća. No, stanovnici kažu da ne dijele samo zidove nego i smrad, otpad i štakore susjede s broja 16. Terase su prazne, djeca su u kućama, a prozori su zatvoreni i usred ljeta jer susjedini štakori imaju status kućnih ljubimaca. Institucije dolaze, zapisnici se pišu, ali u koštac s ovim problemom u mjesnom odboru kažu nitko da se ozbiljno uhvati.
Poziv: Štakorland u centru Zagreba - 5
Foto:
Dnevnik Nove TV
Poziv: Štakorland u centru Zagreba - 4
(Foto:
Dnevnik Nove TV)
Susjedina kuća, tvrde mještani, postala je postala epicentar smrada, otpada i štakora. Iza ove priče više ne vide samo komunalni problem, nego i ženu kojoj je očito potrebna ozbiljna pomoć.
Poziv: Štakorland u centru Zagreba - 6
Foto:
Dnevnik Nove TV
Poziv: Štakorland u centru Zagreba - 7
Foto:
Dnevnik Nove TV
"Ja bih rekao da su to njezina dječica. To su mrcine"
"Ona ih ne truje, ona kao da ih uzgaja. Ja bih rekao da su to njezina dječica. To su mrcine, vidi se da su dobro uhranjeni, oni ne idu po našem dvorištu tražiti hranu, nego se idu prošetati", ispričao je Antun.
A ono što ljudima iz ulice izgleda kao horor, stručnjaci nazivaju ozbiljnim javnozdravstvenim rizikom. I tako zbog jedne osobe cijela ulica trebala bi živjeti doslovno u karanteni.
Prenosioci bolesti
O rizicima za zdravlje je urednik Poziva Dnevnika Nove TV Domagoj Mikić razgovarao s Tomislavom Sukalićem s Hrvatskog veterinarskog instituta.
dr. sc. Tomislav Sukalić
Foto:
Dnevnik Nove TV
"Ovdje se radi o smeđem štakoru, to je vrsta štakora koja je rasprostranjena po cijelom svijetu. Živi uz čovjeka, uz obiteljske kuće, uz farme. Ima jako velik reprodukcijski potencijal. Dakle, on postaje spolno zreo već sa 75 dana. Gestacijski period je 22 dana. Može imati pet do sedam legla godišnje u prosjeku s 10 jedinki. Dakle, teoretski, vi možete u godini dana imati od 10 do 15.000 novih jedinki. Naravno, to je samo teoretski, u praksi je to drugačije ovisno o dostupnosti hrane, uvjetima zaklona i slično", objasnio je Sukalić.
Temeljni problem je, ističe, što su štakori prenosioci bolesti poput salmoneloze i leptospiroze - akutnih bakterijskih infekcija.
U kontekstu deratizacije, Sukalić pojašnjava da je potrebno primijeniti integrirani sustav suzbijanja, odnosno kombinirati mehaničke i kemijske mjere.
"U svakom slučaju treba postaviti jedan zaštitni perimetar prema susjedima i prema okolnim objektima. U početku treba raditi česte kontrole svakih dva dana nekoliko puta, pa sedam dana, i kroz tri mjeseca ponoviti dok se ne uspostavi jedan normalni period one obavezne preventivne deratizacije koja se provodi godišnje dva puta", zaključio je.
Postoji li rješenje?
Mikić je o svemu razgovarao i s Anom Marijom Lisjak iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
Ana Marija Lisjak, Hrvatski zavod za socijalni rad
Foto:
Dnevnik Nove TV
Na pitanje jesu li djelatnice Zavoda već bile na terenu, Lisjak je rekla da su upoznati sa situacijom. "Odmah po primitku obavijesti od policije izvršen je terenski izvid na adresi. Ono što smo mi poduzeli je također kontaktiranje sanitarne inspekcije, ekološkog i sanitetskog servisa, tako da je dogovoreno, već se poduzimaju mjere otklanjanja otpada, isto tako i deratizacije", rekla je.
Dodala je da su povratno dobili informaciju kako su već postavljene klopke i otrov za glodavce, a dogovoreno je i da će se sljedeći tjedan početi raditi na odvoženju glomaznog otpada.
Na dodatno pitanje jesu li djelatnice bile i u kući gospođe, odgovorila je da nisu. "Djelatnice nisu ušle u kuću, nego su samo bile na području okućnice koja je također u njezinu vlasništvu. Moram ovdje napomenuti da, sukladno samom Ustavu koji propisuje nepovredivost doma, mi nemamo ovlasti ulaziti u nečiji dom bez pristanka osobe", objasnila je.
"Prava pojedinca ne bi smjela biti na štetu drugih osoba"
Reporter ju je zatim pitao što je s pravima roditelja koji ne mogu pustiti vlastitu djecu da se igraju u dvorištu. "Svaka osoba u Republici Hrvatskoj ima svoja prava, dakle svi smo mi jednaki pred zakonom. Međutim, moram istaknuti da prava pojedinca ne bi smjela biti na štetu drugih osoba. U tim slučajevima trebaju i nadležne institucije postupati u okviru svojih ovlasti, ali isto tako i zajednica, odnosno građani sami mogu poduzeti odgovarajuće radnje", rekla je Lisjak.
Na konstataciju da mještani tvrde kako godinama upozoravaju na susjedu i da se, kako kažu, institucije loptaju, Lisjak je rekla da su takvih slučajeva već imali. "Mi uvijek postupamo u okviru svojih ovlasti, odlazi se na terenski izvid, mi možemo ponuditi određena prava i usluge u sustavu socijalne skrbi", rekla je.
"Angažirane su sve institucije"
Mikić je upitao i tko treba reći da "nije normalno da žena živi, spava i boravi sa štakorima". "U taj dio ja se ne bih previše upuštala jer ipak je li netko normalan, odnosno je li nešto normalno i ima li osoba određenih zdravstvenih poteškoća, tu je ipak na zdravstvenom sustavu, odnosno na doktoru opće, obiteljske medicine", odgovorila je Lisjak.
Pojasnila je da je i Obiteljskim zakonom propisano da su, na zahtjev Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ali i po službenoj dužnosti, doktor opće, obiteljske medicine i zdravstvene ustanove dužni obavijestiti Hrvatski zavod za socijalni rad o duševnim smetnjama ili eventualno nekim drugim okolnostima.
"Mi ćemo kontaktirati nadležnog liječnika i vidjeti što će liječnik dalje poduzeti. On isto tako, ako gospođa ne dođe kod liječnika, ima obvezu izaći na teren i utvrditi zapravo što je i poduzeti mjere iz svoje nadležnosti", rekla je.
"Angažirane su sve institucije, svatko će poduzimati radnje iz svoje nadležnosti i nadamo se dobrom ishodu", zaključila je Lisjak.
Više detalja pogledajte u videoprilogu Dnevnika Nove TV.
Svoju priču možete poslati i na stranici na Facebooku ili putem web-forme.