Nasilje među i nad djecom i dalje predstavlja ozbiljan društveni problem, upozorava u svom Izvješću o radu za 2025. godinu pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić te poziva na preispitivanje mjera i promjenu pristupa.
PORUKA IZ MOSKVE
Orbanov poraz izazvao reakcije u Rusiji, oglasio se Putinov suradnik: "Ovo će samo ubrzati..."
Povijesni izbori u Mađarskoj
Pobjednički govor Petera Magyara: "Uspjeli smo. Oslobodili smo Mađarsku"
u tijeku
Rat na Bliskom istoku
Američka vojska počinje blokadu iranskih luka: Pogledajte što se dogodilo s cijenama nafte
Ured pravobraniteljice prošle je godine zaprimio 2805 novih prijava povrede prava djece, što je gotovo 16 posto više nego u 2024., navodi se u Izvješću.
Najviše ih se odnosilo na obrazovanje (746), potom na područje obiteljskih odnosa (547) te nasilja nad djecom i zanemarivanja djece (537).
Velik broj prijava nasilnog i zanemarujućeg ponašanja prema djeci izuzetno zabrinjava, navodi Katkić Stanić u svom prvom Izvješću Hrvatskom saboru koji ju je na dužnost pravobraniteljice imenovao koncem studenoga prošle godine.
Nasilna ponašanja djece sve su kompleksnija
Upozorava da su nasilna ponašanja djece sve kompleksnija, a sustavna podrška izostaje uslijed organizacijskih promjena i nedostatnog osnaživanja stručnjaka za rad s djecom s problemima u ponašanju. Zauzima se za izradu preventivnih programa po potrebama lokalnih zajednica, a upozorava i da u odgojno-obrazovnom sustavu nedostaju programi jačanja i osposobljavanja djece za prepoznavanje nasilja, prijavljivanje, samozaštitu i traženje pomoći i podrške.
Pravobraniteljica navodi da za fizičko i psihičko nasilje među djecom u ustanovama ne zaprimaju velik broj pritužbi, no da iz drugih prijava i u razgovoru s djecom saznaju da je vršnjačko nasilje njihova svakodnevica i gotovo normalizirana pojava. Saznanja o fizičkom nasilju s vidljivim ozljedama djelatnici prijavljuju drugim tijelima sukladno propisima, no na verbalno nasilje gotovo nema reakcije jer je učestalo i svakodnevno.
Navodi i da su za nasilje u domovima primili 22 prijave, 14 za vršnjačko nasilje, a osam za nasilje djelatnika nad djecom. Primili su i 11 obavijesti za vršnjačko nasilje u ustanovama, koje se odnosi na seksualno nasilje među djecom.
Digitalno nasilje ulazi u dječje domove, ostavlja dugoročne posljedice
Upozorava i da je svaki treći učenik u Hrvatskoj barem jednom mjesečno izložen nasilju na internetu. "Digitalno nasilje ne prestaje krajem nastave; ono ulazi u dječje domove, narušava njihovu privatnost i duboko ranjava njihovo dostojanstvo ostavljajući dugoročne posljedice na emocionalni razvoj".
Pravobraniteljica ističe i da je nejednakost među djecom posebno izražena u osiguranju predškolskog odgoja i obrazovanja u kojem nedostatni kapaciteti onemogućuju upis djece u vrtiće i provedbu pedagoških standarda.
Upozorava i da kontinuirani rast broja djece izdvojene iz vlastite obitelji ukazuje na potrebu jačanja suradnje stručnjaka u ranoj procjeni rizika, jačanju roditeljskih kompetencija i poduzimanju adekvatnih mjera za zaštitu prava i dobrobiti djece kako bi ostala u vlastitoj obitelji. "Da bi se osigurala stvarna zaštita, nužno je ojačati kapacitete županijskih službi Hrvatskog zavoda za socijalni rad", smatra Katkić Stanić.
U pravosudnom sustavu kao najveće prepreke u ostvarivanju dječjih prava vidi u duljini trajanja postupaka, nedostatku odgovarajućeg tretmana za djecu, u povredi prava na tajnost podataka i nedostatku informacija o pravima.
Preblage kazne za spolne delikte na štetu djece
Katkić Stanić upozorava da se u području zaštite djece od spolnog iskorištavanja i zloupotrebe i dalje izriču rad za opće dobro i uvjetne osude kao sankcije za spolne delikte na štetu djece. "Ne postoji sustavna provjera prethodne osuđivanosti u različitim sustavima ni edukacija djece, odgojno-obrazovnih i drugih djelatnika u ovom području".
Ističe kako je i dalje izražen problem nedostupnosti zdravstvene zaštite, što je posebno vidljivo u nedostatku pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i nedostatnim kapacitetima za ostvarivanje stručne podrške za djecu i mlade s poteškoćama mentalnog zdravlja.
Na temelju aktivnosti i prijava u prošloj godini, pravobraniteljica za djecu definirala je ključne ciljeve za ovu godinu. To su prevencija i suzbijanje svih oblika nasilja, digitalna sigurnost, zaštita mentalnog zdravlja djece, prevencija siromaštva i socijalne isključivosti kod djece te pravosuđe prilagođeno djeci.
"Naše preporuke i upozorenja poziv su svima na akciju i promjene - da djeca zaista budu prioritet, a ne samo na papiru!", poručuje Katkić Stanić.