Istraživanje je provedeno na tisuću ispitanika u cijeloj Hrvatskoj, a za potrebe ankete Hrvatska je podijeljena u sedam regija - Dalmacija, Karlovac i Primorje, sjeverna Hrvatska, Posavina, Slavonija i Virovitica, Zagreb te Istra.
Predstavljajući rezultate ankete, Munir Podumljak iz udruge
Partnerstvo za društveni razvoj, upozorio je da se pri vrhu ljestvice korumpiranosti nalazi većina institucija koje bi trebale nositi sustav borbe protiv korupcije, poput političkih stranaka, Hrvatskog sabora i Vlade, pravosuđa, policije, Državnog odvjetništva te inspekcijskih službi.
Među institucijama koje građani smatraju najkorumpiranijima su i gradska te općinska poglavarstva i vijeća.
Na dnu ljestvice su vjerske zajednice s indeksom korumpiranosti 5,25, Ured Predsjednika RH (4,56) te udruge građana (4,3).
Na percepiju korupcije u zdravstvu, policiji i pravosuđu najviše
utječe osobno iskustvo, a u percepciji korumpiranosti Sabora,
političkih stranaka i Vlade presudna su medijska izvješća, pokazuju rezultati istraživanja.
Prosječni indeks percepcije korupcije po regijama najveći je u Slavoniji (6,95), a najmanji na sjeveru Hrvatske (6,13).
Političke stranke, pravosuđe i zdravstvo su pri vrhu ljestvica u svih sedam regija, a najmanje korumpiranima građani u svim regijama smatraju Predsjednika RH i nevladine udruge.
Najčešćim oblicima korupcije ispitanici smatraju iznudu mita i bogaćenje dužnosnika bez dokaza o porijeklu imovine, a najrjeđim manipulaciju povjerljivim podatcima.
Slučajeve kad službenik primi manji poklon za pravovremeno rješavanje predmeta ili kad odugovlači s odlukom, zapošljavanje člana vladajuće stranke u tijelima javne uprave i neprijavljivanje korupcije ispitanici ne smatraju korupcijom.
