Boris Kunst (HDZ) naglasio je da je udio osoba koje rade skraćeno radno vrijeme u ukupnom broju zaposlenih svega 8,7 posto. Među njima su, rekao je, i oni koji su se na takav rad odlučili radi korištenja drugih socijalnih prava, primjerice njege djeteta s teškoćama u razvoju.
Pročitajte i ovo
Kunst je upozorio da je riječ o socijalno ugroženoj skupini koju uglavnom čine žene. Posebno je pozdravio i rješenje po kojemu će i izvanbračni partneri imati pravo na mirovinu nakon smrti jednoga od njih, na što obvezuje i odluka Ustavnog suda.
Predložene izmjene poduprli su i oporbeni klubovi SDP-a i HNS-a. Upozorili su, međutim, na česte zakonske izmjene te izostanak sustavnog praćenja mirovinskih propisa.
'Mirovinski sustav je sustav koji apsorbira trećinu budžeta zemlje i ne brinuti se o tome kako se s tako puno novca osigurava tako malo socijalnog blagostanja je gurati glavu u pijesak', rekao je Davorko Vidović (SDP).
I Dragutin Lesar (HNS) upozorio je na potrebu boljeg praćenja provedbe mirovinskih propisa, tvrdeći da umirovljenici dobijaju manje mirovine, jer ih u HZMO-u ne upozoravaju na njihova prava.
Sjednica je nastavljena raspravom o izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju.
U zdravstvenom sustavu stekli su se uvjeti za ukidanje administrativne pristojbe, jer je uveden nadzor potrošnje i mjere u svrhu stabiliziranja sustava, izjavio je danas državni tajnik za zdravstvo Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Ante Zvonimir Golem, predstavljajući u Hrvatskom saboru izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju.
Obrazlažući glavnu izmjenu, onu o ukidanju administrativne pristojbe koju građani u iznosu od najviše 30 kuna na mjesec plaćaju posljednje dvije godine, Golem je istaknuo kako je njezino uvođenje tada bilo potrebno, zbog porasta nepotrebne potrošnje i izostanka nadzora potrošnje u zdravstvu, dugih lista čekanja, produljenja rokova plaćanja bolnica, i drugih problema.
'Bila je to jedna od najnepopularnijih, ali i jedna od najneophodnijih mjera u tom trenutku', rekao je, napomenuvši da je u zdravstvu u posljednje dvije godine učinjeno više pomaka koji su stabilizirali sustav.
Golem je građanima i zdravstvenim djelatnicima zahvalio na strpljenju, jer su, kako je rekao, stoički podnosili administrativnu pristojbu, kojom nije bila uvjetovana količina i kvaliteta zdravstvene usluge.
Predloženim izmjenama, uz ino, predviđa se i produljenje roka sa 30 na 90 dana, u kojemu se mladi koji završe srednju školu moraju prijaviti na Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje kako bi stekli status osiguranika. Kao nova vrsta osiguranika postali bi roditelji njegovatelji djece s posebnim potrebama.
Obitelji koje doniraju organe svojih najbližih koji umru u bolnicama izvan mjesta prebivališta imale bi pravo na podmirenje troškova transporta umrlog od bolnice do mjesta ukopa.
O predloženim zakonskim izmjenama raspravljaju saborski klubovi.
