Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Predstavnici stranka, koji su sudjelovali na okruglom stolu Matice hrvatskih sindikata o makroekonomskoj politici u idućem mandatu, suglasni su da su za gospodarski oporavak Hrvatske ključne investicije u proizvodnju i izvoz, no nisu jedinstveni oko smjera buduće monetarne politike i rezova u državnoj potrošnji.


Predsjednik Matice Vilim Ribić uvodno je osudio medijske napise koji najavljuju povećanje plaća u javnom sektoru kao "ostavštinu bivšeg premijera Ive Sanadera".

Povećanje plaća javnom sektoru je "razuman dogovor"

Vezani članci Slika nije dostupna TKO JE BIO NAJŠIRE RUKE? Domoljubna koalicija objavila popis donatora Slika nije dostupna Božo Petrov na konzultacije došao ranije nego je trebao

Ribić tvrdi da se isticanjem Sanaderova imena želi kompromitirati dodatak sporazumu o osnovici u javnim službama, kojim je utvrđeno da će plaće rasti kad se oporavi BDP. "To nije ostavština, nego razuman dogovor postignut na početku krize, kada su plaće u javnom sektoru već stagnirale godinama, dok su plaće u državnim poduzećima istodobno rasle i po 10 posto", kazao je Ribić.

Upozorio je da su plaće u obrazovanju bile zamrznute i onda kada nije bilo krize, usprotivivši se "nesmiljenoj propagandi koja tvrdi da je državna potrošnja prevelika, a sama država nužno zlo". Ribić smatra da se borba za konkurentnost pod pritiskom MMF-a pretvorila u trajno stanje, a cilj joj je, kaže, razgradnja socijalne države i javnih sustava kakvi su školstvo i zdravstvo.

Glasovat će se u 48 država na 114 biračkih mjesta

Usprotivio se svođenju reformi isključivo na smanjenje troškova i odbacio tvrdnje da su sindikati kočničari reformi. Upravo su članovi sindikata kao stručnjaci u svojim područjima konstruktivno i konkretno sudjelovali u reformama, dok ih je politika rušila, kaže Ribić.

Predstavnike političkih stranaka i koalicija upitao je smatraju li da su nužna daljnja rezanja državnih rashoda, zašto se javni dug nije smanjio iako su plaće u javnom sektoru pale, treba li Hrvatska uvesti euro, treba li mijenjati tečaj kune, namjeravaju li smanjiti opću stopu PDV-a i hoće li zbog toga rasti javni dug ili će se rezati državna potrošnja.

Proračunski deficit nužno svesti na nulu

Za rezanje potrošnje izjasnio se Ivan Vuković iz stranke Pametno, koji smatra da je deficit državnog proračuna nužno svesti na nulu, kako bi se smanjili rizik i cijena zaduživanja, a Hrvatsku narodnu banku (HNB) učiniti potpuno neovisnom o politici.

Pozdravio je odluku Vlade da krene u rješavanje problema dužnika u švicarskom franku, no upozorava kako su banke podigle tužbe, a gubitak tog spora mogao bi značajno uzdrmati državni proračun. Protivi se ideji konverzije svih kredita u kune jer bi HNB u tom slučaju zbog povećanih troškova morao intervenirati sa 73 posto devizinih rezervi, čija je svrha očuvanje tečaja. Vuković smatra kako bi Hrvatska trebala ići prema uvođenju eura.

HDZ: 'Angela Merkel je dala potporu Karamarku'

Za razliku od njega, Esad Turković (OraH) ojačao bi kontrolu Sabora nad HNB-om, porezno rasteretio rad, a gubitak nadoknadio uvođenjem novih poreza, s naglaskom na oporezivanje imovine i kapitala.

Ljubo Jurčić (Koalicija rada i solidarnosti) kao temeljne ciljeve makroekonomske politike ističe povećanje proizvodnje i zaposlenosti, a podsjetio je da su SAD i Njemačka u krizi poticajima očuvali domaću proizvodnju i radna mjesta, zbog čega im je skočio javni dug.

SDP treba prespavati mandat u opoziciji

"Za razliku od njih, mi trošimo novac na financiranje prošlih gubitaka", rekao je Jurčić i zaključio kako je problem u realnom sektoru, dok su financije "samo slika onoga što se u tom sektoru događa". Ocijenio je i kako bi SDP "trebao prespavati jedan mandat u opoziciji jer su nanijeli veliku štetu, digli poreze i cijenu energenata, građanima uzeli 5 posto dohotka i tako stvorili pad veći od 2 posto BDP-a".

Milanović: 'I papa Franjo bi glasao za SDP da može'

Ključ oporavka Jurčić vidi u investiranju u prerađivačku industriju, umjesto u shoping-centre. Kao jedan od glavnih problema naznačio je nerealan tečaj kune, smatra da bi drugim politikama trebalo dići proizvodnju i dohodak, a zatim ići na smanjenje tečaja.

Ivo Jelušić (SDP-ova koalicija Hrvatska raste) upozorio je da "svjetski igrači nameću pravila igre koja Hrvatskoj ne idu u prilog". Objasnio je kako je Hrvatska u neravnopravnom položaju u odnosu na zemlje u okruženju, koje imaju nižu kamatu, te ocijenio da su nužne promjene koje može generirati europska, ne i hrvatska ljevica.

Dosadašnja Vlada je u takvim uvjetima radila što je mogla, olakšala je poslovanje gospodarstvu neoporezivanjem reinvestirane dobiti, donošenjem Zakona o poticanju investicija te ukidanjem 58 parafiskalnih nameta. "Smanjili smo porez na dohodak, zbog čega je porasla osobna potrošnja, sada smo došli do situacije u kojoj rastu sve komponente BDP-a, pa se na osnovu toga treba opredjeljivati, a ne oko općih floskula i tema", rekao je Jelušić.

Ima li Vlada primarni suficit u proračunu

Jelušić je ustvrdio da je, unatoč visokim kamatama koje je prisiljena plaćati, Vlada uspjela postići primarni suficit u državnom proračunu.

"Vi nemate primarni suficit. To što je ministar ekstrapolirao podatak iz kolovoza ne znači da će se to ostvariti, jer svi koji znaju nešto o ekonomiji znaju da neće", uzvratio mu je Tomislav Ćorić (HDZ-ova Domoljubna koalicija).

I Ćorić smatra da su za oporavak BDP-a ključno investiranje i povećanje izvoza, ali i efikasniji proračunski rashodi. Smatra kako Hrvatska treba racionalniju potrošnju i pametnu fiskalnu konsolidaciju.

Uvjeren je da HNB mora imati znatno konstruktivniju politiku kroz povećanje dugoročne likvidnosti sustava, a Hrvatska dugoročno treba težiti uvođenju eura, koje bi donijelo manji rizik i pad kamata. Ćorić smatra kako se konkurentnost može povećati i bez zadiranja u tečajnu politiku.