Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Svi oni koji imaju više imovine nego što zarađuju idu na posebnu kontrolu.Otkrivamo kako funkcionira jedan od najvažnijih sektora za otkrivanje poreznih prijevara.


Prije gotovo godinu dana u lov na velike igrače koji su na nezakonit način došli do svojih milijuna krenuo je porezni USKOK. Zdravko i Zoran Mamić samo su posljednja imena koja su ne našla na podužoj listi ovog ureda. Trenutno, kako doznajemo, postoji 50-ak otvorenih istraga, a tko je i koliko novaca prešutio državi, doznat ćemo uskoro.

Vezani članci Povrat poreza (Dnevnik.hr) Uskoro počinju isplate povrata poreza, mladima stižu najveći iznosi: Doznajemo što će biti s blokiranima COVID putovnica, ilustracija Digitalne zdravstvene propusnice trebale bi spasiti turističku sezonu, doznajte kako će funkcionirati

Samostalni sektor za otkrivanje poreznih prijevara, skraćenog naziva SSOPP, poznatiji još kao 'porezni USKOK' ima dva osnovna pravca djelovanja. S jedne strane prikuplja i analitički obrađuje podatke bitne za oporezivanje koji su pohranjeni u bazama Ministarstva financija i njegovih ustrojstvenih jedinica, bazama drugih državnih tijela i svih drugih javno dostupnih izvora, s ciljem pronalaženja rizičnih poreznih obveznika. Nakon provedene dubinske analize, rezultate prosljeđuje Poreznoj upravi radi provođenja postupka utvrđivanja i naplate poreza, odnosno DORH-u ukoliko postoji osnovana sumnja u počinjenje kaznenog djela.

U Hrvatskoj je krenula potraga za skrivenim novcem!

Svi oni koji luksuzno žive te imaju mnogo više od onoga što zarađuju zasigurno se nalaze na meti ureda za provjeru nerazmjera imovine i prihoda. Na koji su se način, kako ih je nazvao ministar financija Boris Lalovac, 'veliki igrači' obogatili i jesu li pri tom prevarili državu, otkrit će takozvani porezni USKOK.

Kako radi 'porezni USKOK'?

Porezna uprava i dalje provodi sve postupke propisane Zakonom o Poreznoj upravi i svome djelokrugu rada, dakle kontrolira, utvrđuje i naplaćuje porezne obveze svih poreznih obveznika u RH. SSOPP je nadgradnja u analitičko – obavještajnom smislu s ciljem pronalaženja značajnijih poreznih utaja, koje u nastavku poreznog postupka utvrđuje i naplaćuje Porezna uprava.

'SSOPP je središnja nacionalna jedinica za analitičku obradu podataka bitnih za oporezivanje ustrojena prema sličnim rješenjima u drugim državama članicama EU. Radi učinkovitijeg, bržeg i sveobuhvatnog pristupa raznim bazama podataka ustrojena je u užem dijelu Ministarstva financija', navode iz ministarstva.

Osnovni cilj ovog sektora je praćenje informacija na globalnoj razini ne bi li se na vrijeme detektirala sumnjiva ponašanja poreznih obveznika te tako spriječile velike porezne utaje, osobito iz područja kružnih PDV prijevara.

Upravo iz razloga što se ne bave upravnim postupcima već, kako navode iz ministarstva financija, stavljanjem naglaska na praćenje tijekova novca, robe, usluga, povezanosti društava i osoba, te provedbu dubinske analize, stvoreni su preduvjeti za kraća vremenska razdoblja od trenutka uočavanja nepravilnosti do njihove prevencije odnosno otklanjanja.

Korištenjem OIB-a i razmjenom podataka o štednji i dohodcima unutar Europske unije, djelatnici poreznog USKOK-a analiziraju podatke te potom na sve nelogičnosti i nerazmjere u prihodima stavljaju naglasak što označava alarm za dodatnu istragu.

Nakon završene analitičke obrade, podaci se dostavljaju Poreznoj upravi radi provođenja poreznog nadzora po članku 63. Zakona o porezu na dohodak. U tom postupku porezni obveznik se očituje o svim okolnostima i ima mogućnost dostaviti dodatne dokaze o porijeklu imovine. Ukoliko stranka niti u tom postupku ne objasni nerazmjer primitaka i izdataka, na razliku mora platiti 40% poreza i odgovarajući prirez.

Što se tiče suradnje sa USKOK-om u ovakvim predmetima, podaci se dostavljaju samo u slučaju postojanja osnovane sumnje u organiziranu poreznu prijevaru i počinjenje kaznenog djela. Dakle, postoje različiti modeli okončanja postupka nerazmjera imovine i prihoda, od utvrđivanja porezne obveze u upravnom postupku temeljenom na članku 63. Zakona o porezu na dohodak, do dodatnog pokretanja postupka iz nadležnosti USKOK-a, kad za isto postoji osnovana sumnja.

Povezivalo ga se s više afera, ali ostajao je neokrznut na visokoj poziciji

Dakle, ne pregledavaju se samo računi na području Hrvatske. U otkrivanju prevara sudjeluju sve zemlje Europske unije koje Hrvatskoj dostavljaju podatke o imenima i iznosu na kamate isplaćene u inozemstvu. Poreznici potom provjeravaju imovinu i dohodak sumnjivih osoba, a ukoliko iznos štednje ne odgovara prihodima štediše, kreću dodatne provjere. Slijede razgovori na kojima je svakoj osobi omogućeno da obrazloži nerazmjer prihoda i imovine. Ukoliko se takvo nešto ne može dokazati, podaci se prosljeđuju DORH-u koji provodi daljnje istražne radnje. Od početka njegova rada SSOPP je zatražio dodatno plaćanje poreza oko 1000 puta.

Kod 50-tak spomenutih predmeta, koji se nalaze otvoreni na stolu u uredima SSOPP-a, iznos poreznih utaja, kao i namjernog izbjegavanja plaćanja dospjelog poreza, procjenjuje se na 120.000.000,00 kn.

Obučavani od strane stručnjaka

Ured broji dvadesetak zaposlenika, svi su prošli obuku američkih, njemačkih i nizozemskih istražitelja te svi direktno odgovaraju ministru financija. Porezni 'uskokovci' bave se otkrivanjem organiziranih poreznih prijevara, provjeravanjem imovine fizičkih osoba i poreznih dužnika i suradnjom s tijelima kaznenog progona.

Na čelu ureda je bivša pomoćnica šefice porezne uprave, Ana Dorić Škeva. Ustrojen je jednim dijelom po uzoru na američke porezne istražitelje odnosno na temelju iskustva djelatnika američkog IRS-a.

'Iskustvo i dugogodišnja tradicija koju imaju kolege iz SAD-a u borbi protiv poreznih utaja bitan je razlog radi kojega je njihova praksa izuzetno korisna i u postupcima koje provodi SSOPP', kazali su nam iz ministarstva financija te dodali kako to nije jedini model po kojem je ovaj ured za otkrivanje 'velikih riba' nastao.

Na listi 'poreznog USKOK-a' mnoga poznata imena

Od samog početka njegova rada mnogima su se 'zatresle gaće', vjerojatno su i pokušali zataškati te ublažiti pravo stanje, no poreznom USKOK-u ništa ne može pobjeći. Surađuju s brojnim institucijama državnog aparata, te imaju uvid u sva financijska izvješća privatnih, kao i pravnih osoba.

Kada je krenuo sa svojim radom, prošle jeseni, Hrvatska je prvi put dobila na uvid podatke o štednji svojih građana u inozemstvu, a prve liste imale su više od 12 tisuća imena.

Staje se na kraj utajama: Porezni USKOK provjeravat će 'zlatne dečke'

Spominjala su se tu imena mnogih političara, bankara, sportaša i estradnjaka. Pojačani sustav kontrole počeo je žurnije obrađivati podatke još za vrijeme ministra Slavka Linića za vrijeme čijeg se mandana na popisu prozvanih našao i pjevač Marko Perković Thompson koji je zbog pronađenih tri milijuna kuna na koncu uplatio oko milijun kuna dodatnog poreza.

Na obavijesni razgovor pozivani su mnoge ličnosti iz javnog života kao i dvojica velikih poduzetnika Ivica Todorić i Emil Tedeschi.

'Pretragom poreznih baza utvrđuje se da li je fizička osoba stekla nekretnine ili pokretnine značajnije vrijednosti, s kojim pravnim osobama je povezana, ima li ušteđevinu u bankama i dr. Nakon toga, vrši se analiza svih dohodaka i primitaka fizičke osobe evidentiranih u bazama Ministarstva financija (plaće, honorari, dohodak od iznajmljivanja, primici od prodaje nekretnina ili rabljenih vozila, i dr.). Ukoliko se usporedbom utvrdi višestruki nerazmjer, porezni obveznik dobiva oznaku visoke rizičnosti. Tada se nastavlja s dubinskom analitičkom obradom koja uključuje prikupljanje dodatnih podataka o prometima računa, stjecanjima nekretnina i ostalo', doznajemo iz ministarstva financija.

U njihovom radu osim raznih umreženih institucija mogu sudjelovati svi, pa tako i građani koji imaju mogućnost prijaviti nepravilnosti što za SSOPP također predstavlja jedan od izvora informacija za moguće pokretanje postupka. Da je i glas građana bitan dokazuje podatak prema kojem je temeljem građanske inicijative do sada pokrenuto već nekoliko postupaka.

Nema više skrivanja. Svi oni koji imaju više imovine nego što zarađuju zasigurno su meta poreznog USKOK-a te se nalaze pod povećalom tijela koje na jednom mjestu ima apsolutno sve informacije o poreznim obveznicima. Ukoliko se ovaj sektor pokaže korisnim, možda napokon otkrijemo gdje su nestali i kod koga su se sakrili novci koje su hrvatski radnici mukotrpnim radom zaslužili. Prema informacijama koje su se ovih dana pojavile u javnosti Sektor bi mogao državi priskrbiti 300 do 500 milijuna kuna utajenog poreza godišnje.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook