Saborski klubovi danas su podržali prijedlog zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom te zakon o alternativnim investicijskim fondovima, no Klub zastupnika HDZ-a ocijenio je kako Hrvatska, iako se radi o usklađivanju nacionalnih direktiva s EU, kreira rigidnije zakonodavstvo od onog kreiranog za najrazvijenije zemlje.
Pročitajte i ovo
'Zašto kreiramo rigidnije zakonodavstvo od onoga koje je izrađeno za najrazvijenije europske zemlje', upitala je HDZ-ova zastupnica Martina Dalić.
>> Ustavni sud 'oprao' Sabor: Zakoni ne smiju stupati na snagu danom donošenja!
Oba zakona propisuju da će HANFA obavljati nadzor fondova, a da će troškovi nadzora teretiti subjekt nadzora. Međutim, istaknula je Dalić, zakon ni na koji način ne propisuje makar jedan kriterij temeljem kojeg i po kojem bi to HANFA onda mogla ili trebala utvrditi tu naknadu. 'Ponovno znači jedan neporezni teret i to vrlo netransparentan', zaključila je Dalić.
Zamjenik ministra finacija Boris Lalovac pojasnio je kako zakon jasno razgraničava kategoriju otvorenih investicijskih fondova od osnovnih alternativnih investicijskih fondova. Dodao je kako se zakonom propisuju uvjeti za osnivanje i rad društava za upravljanje samih investicijskih fondova, organizacijski zahtjevi društva za upravljanje, prekogranično obavljanje djelatnosti, način izdavanja i otkupa udjela fondova, trgovanje udjelima, utvrđivanje vrijednosti imovine i cijena udjela fonda te obavljanje poslova depozitara.
'Odobrenje za rad izdano od društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima u Republici Hrvatskoj vrijedi na cijelom teritoriju EU', naglasio je Lalovac, dodavši kako se u odnosu na važeći zakon uvodi mogućnost osnivanja krovnog otvorenog investicijskog fonda koji se sastoji od više podfondova.
Laburist Branko Vukšić kazao je kako nema suštinskih primjedbi na zakone. Skrenuo je, međutim, pozornost na to da fondovi, ukoliko se loše kontroliraju, mogu štetiti društvu, državi i samim građanima. 'Fondovi se bave špekulativnim kapitalom koji bez nadzora može biti razoran', naglasio je.
HDSSB-ovog Josipa Salapića brine hoće li otvaranjem europskog tržišta nestati manji fondovi.
Oporba i protiv novog sustava oporezivanja motornih vozila
Zakon o posebnom porezu na motorna vozila, po kojemu bi se od 1. srpnja oporezivanje automobila vezalo uz zaštitu okoliša i emisiju ugljičnog dioksida (CO2), dodatni je teret građanima, suglasili su se danas oporbeni klubovi zastupnika u Hrvatskom saboru, poručivši kako takav zakon neće podržati. 'Ovakav zakon u teškoj gospodarskoj situaciji u kakvoj je Hrvatska bit će dodatni teret na leđima hrvatskih građana', naglasio je HDSSB-ovac Dražen Đurović.
Iako je zamjenik ministra financija Boris Lalovac predloženi zakon opravdavao pokušajem da se destimulira kupovanje automobila s visokom emisijom CO2 te poticanje kupovanja kvalitetnih novih vozila, HDZ-ova zastupnica Martina Dalić je ocijenila kako zakon uopće ne donosi ocjenu fiskalnog učinka njegovog provođenja.
Posebni porez na motorna vozila formirao bi se, kako zakon predviđa, na osnovu nabavne vrijednosti vozila i ovisno o emisiji CO2, što znači da će automobili koji emitiraju manje od 120 grama CO2 po kilometru značajno pojeftiniti, oni koji emitiraju između 120 i 130 grama po kilometru ostat će na istoj ili malo nižoj cijeni, a oni s emisijom CO2 iznad 130 grama po kilometru će značajno poskupjeti.
Dalić je, međutim, istaknula kako je uspjela pronaći tek jedan mali auto koji emitira manje od 120 grama CO2 po kilometru.
'Ovo je novi harač i porez na porez', poručio je HDSSB-ov Zoran Vinković, a njegov stranački kolega Dinko Burić ustvrdio je kako će po svemu sudeći hrvatski građani biti sretni ako budu mogli i bicikl voziti. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
