Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Saborska oporba usprotivila se donošenju predloženih izmjena Zakona o pravu na pristup informacijama.


Oporba je ocijenila da ne osiguravaju provedbu Zakona, već omogućavaju daljnju 'šutnju administracije'.

Vezani članci Riječki studenti u prvom covid info centru - 1 Kod njih više nema propuštenih poziva: Zdravstveni radnici su preopterećeni, pa ovdje na sva pitanja građana o koroni odgovaraju volonteri Osobna iskaznica, ilustracija Državni tajnik MUP-a otkrio koji podaci bi se mogli naći na čipu novih osobnih iskaznica

'Zakon nećemo podržati ne zato što on ne donosi apsolutno nikakve novine i poboljšanja, već zato što ono što donosi nije dovoljno i ne znači da će otkloniti probleme u provedbi', poručio je Goran Beus Richembergh u ime Kluba HNS/HSU-a.

'Izmjene dijelom kozmetička dijelom formalna'

Predložene izmjene nazvao je 'dijelom kozmetičkim, a dijelom formalnim', jer, smatra, ne jamče da će se promijeniti praksa po kojoj tek 10 posto tijela javne vlasti ispunjava zakonsku obvezu da nadležnom središnjem državnom tijelu dostavljaju izvješća o ostvarivanju prava na pristup informacijama.

Osim toga, dodao je Richembergh, i ona tijela koja se pridržavaju zakonskih obveza to čine neujednačeno 'i sve ovisi o tome shvaća li nadležna osoba za informacije svoj posao doslovno ili ne'.

'Zar nismo mogli i trebali bolje?'

Ako vlast uistinu ima volju provoditi zakon, naglasio je, onda mora propisati kazne za ona tijela koja se ne pridržavaju zakona, jer do sada, upozorio je, još nije izrečena ni jedna kazna.

Da predložene zakonske izmjene neće osigurati provedbu zakona smatra i Romana Jerković (SDP). 'Nakon sedam godina koliko je zakon na snazi, zar nismo mogli i trebali bolje i više', upitala je, a zanima ju i gdje je nestao povjerenik za informacije, neovisni institut koji je prvotno predlagala i vlada, ali kasnije od toga odustala.

Nije realno, rekla je, očekivati da će agencija za informacije biti neovisno tijelo kada bi njezinog ravnatelja, po predloženom, imenovala vlada, a vladu je kritizirala zbog njezina stava da bi povjerenik za informacije bio nepotreban trošak u trenutku provedbe programa gospodarskog oporavka.

'Što je važnije, trošak za povjerenika i njegov ured ili silne milijarde koje se korupcijom godišnje odlijevaju iz državnog proračuna', upitala je Jerković.

I HDSSB protiv izmjena zakona

Za predložene izmjene neće glasovati ni HDSSB, u čije je ime Boro Grubišić poručio kako je nemogućnost dobivanja informacija jedan od glavnih razloga gubitka povjerenja građana u institucije, ali i u javnosti više puta izrečene ocjene o 'grijehu struktura'.

Upozorio je da čak ni saborski zastupnici često od državnih tijela ne dobivaju odgovore na postavljena pitanja, već ih, kaže, doznaju putem novinskih članaka.

Iako će podržati zakonske izmjene, Mile Horvat rekao je da SDSS također nije zadovoljan provedbom zakona. 'U nekim se područjima pali crvena lampica upozorenja', rekao je Horvat.

Nakon sedam godina koliko je zakon na snazi, zar nismo mogli i trebali bolje i više, rekla je SDP-ova Romama Jerković

Odgovor ispoštovalo  69 od 177 tijela javne vlasti

Upozorio je na podatke po kojima je zakonski rok od 15 dana za odgovor na postavljeno pitanje lani ispoštovalo tek 69 od 177 tijela javnih vlasti, odnosno 39 posto, te da obveze koje proizlaze iz Zakona ne ignorira tek 688 od ukupno 4.000 tijela javnih vlasti.

Potporu predloženim izmjenama najavili su i klubovi HDZ-a i HSS-a, ocijenivši da će poboljšati provedbu zakona i popuniti uočene praznine.

Temeljna ljudska prava

Emil Tomljanović (HDZ) u tom je smislu naveo da se zakon usklađuje s promjenama Ustava, po kojima je pravo na pristup informacijama postalo jedno od temeljnih ljudskih prava, dok ograničenja u ostvarivanju tog prava moraju biti srazmjerna interesu javnosti.

Pohvalno se izrazio o odredbama kojima se proširuje krug fizičkih i pravnih osoba obuhvaćenih zakonskom obvezom odgovaranja na pitanja javnosti o svom radu, kao i odredbe koje propisuju sankcije za tijela koja se ne pridržavaju tih obveza.

Istoga je stava i Stanko Grčić (HSS), naglasivši važnost Zakona u borbi protiv korupcije. (Hina)