Klimatske promjene i globalno zatopljenje imaju velik utjecaj na morske ekosustave južnog Jadrana i Dubrovačko-neretvanske županije. Smanjen je dotok slatke vode, a more, koje je teže, ulazi sve više u rijeku.
Ribe koje žive u slanim vodama prate more i ulaze sve dublje u rijeku. Takve promjene predstavljaju opasnost za hrvatsko ribarstvo.
Neki dijelovi Neretve toliko su slani da ga stanovnici ne mogu koristiti za prijeko potrebno navodnjavanje nasada.
Problemi i u moru, ribe iz Sredozemnog mora koje su se prije samo pojavljivale u Jadranu i zimi odlazile, sada ostaju jer se Jadran zagrijao.
"Ako imate dvije vrste u istom prostoru tko je jači taj će drugog istjerati, za sada je primjer ta mramornica u Moluntu, živi bez problema tamoje nalazimo, ribari nam javljaju, očito je istisnula neku domaću vrstu sada je li u potpunosti to ćemo vidjeti tijekom istraživanja" kaže stanovnik Nenad.
Institut za more u posljednjih 20 godina bilježi sve više novih planktonskih vrsta, i to sve više toplovodnih.
Trenutno se događa taj bloom mnemiopsisa, želatinozna vrsta slična meduzi, ali pripada skroz drugoj skupini. Ona je napravila velike probleme u Crnome moru gdje je kolabiralo njihovo ribarstvo jer je jela riblja jajašca i mlađi i ostali zo plankton, tako da je trebalo desetljeće dok se to opravilo i sad je trenutačno njen bloom u sjevernom Jadranu", kaže Rade Garić, Institut za more.
Tek daljnja istraživanja i vrijeme pokazat će hoće li ovakve nove vrste ostaviti posljedice na hrvatsko ribarstvo, ali opasnost itekako postoji.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
