U epicentru zagrebačkog potresa rijetko koga se može sresti.
"Jako je pusto. Nakon potresa malo je ljudi ostalo", kaže Marica Šušković, jedna od stanara tog dijela Zagreb.
Prva izgrađena kuća nije zasluga države. Obitelj Novak, kada je shvatila kako sve ide sporo, sama je odlučila izgraditi novi dom.
"Mi smo krenuli sami. Država nama ništa nije pomogla", kažu. Zašto nisu čekali državu? "Obećavali su i obećavali i ništa. I onda je sin to počeo sam raditi".
Tužno i neobnovljeno u epicentru potresa, a slično je i u centru metropole. Zagreb neobnovljen uz nekoliko iznimki, poput zgrade u Jurišićevoj ulici. Za brzu obnovu država im je priznala samo pola troška.
"Mi smo to riješili iz svog džepa", kažu. Neki nisu sudjelovali. Uzeli su kredit na 15 godina.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Bračni par Novak je uporan. Iz epicentra potresa sada su podstanari u Zagrebu, a država plaća najam.
"Jako samo frustriran", kaže sugrađanin Branimir Medvedski. "Nakon dvije i pol godine, nešto se pomiče, ali to je pužev korak".
"Previše je to toga i mi se smotamo", kažu. Puževim korakom dobili su rješenje o obnovi nakon dvije i pol godine. "Kažu da se procedura mora ispoštovati, bili su geodeti, a sada se nadam projektnoj dokumentaciji", objašnjava Medvedski.
Izgradnja novog doma velika je nepoznanica. Kad će prva lopata, to nitko ne zna. Grad Zagreb ima toplo-hladan odnos s Fondom.
"S Ministarstvom i Fondom imamo dobru suradnju", kaže zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet, "ali smo malo manje zadovoljni s dinamikom provedbe obnove".
Kada i ako preskočite birokraciju, tu su cijene građevinskog materijala koje su odletjele u nebo.
"Suvlasnici su sada na koljenima ako im ne pomogne država", kaže Viktorija Curić.
"Nadamo se da će nivelacijom cijena te poticanja samoobnove, stvari krenuti brže", kaže Korlaet.
Ovo bi ubrzo u metropoli trebalo biti pravilo, a ne iznimka.
