Obilježavanje masovnih grobnica: 'Cilj je ispraviti nepravdu'

Cilj zakona o pronalaženju, obilježavanju i održavanju grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata jest ispraviti 65-godišnju nepravdu prema onima koji su ubijeni nakon 9. svibnja 1945. godine, kazao je u ime predlagatelja, HDZ-a i HSS-a, predsjednik Kluba HDZ-a Andrija Hebrang.

Pročitajte i ovo Ministar izrazio sućut obitelji Identificirani su posmrtni ostaci nestalog hrvatskog branitelja ISTRAŽIVANJE ARHEOLOGA Stanovnici jednoga poviješću bogatog grada u Dalmaciji stoljećima su spavali iznad – dječjih grobova!

tri vijesti o kojima se priča priča provjerenog Internet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..." NAPETOSTI NA BALTIKU Francuski lovci presreli 11 ruskih zrakoplova Nepojmljivo Strahota na groblju u okolici Zagreba: "Pa zar ovo nije krah čovječanstva?"

>> Mladi Jastreb: Hrvatska dopušta zločin nad braniteljima

Registrirano je blizu 900 grobišta, a pravi se broj žrtava ne zna iako postoje razni povijesni izvori, rekao je Hebrang i dodao da je namjera utvrđivanje pravog broja žrtava te uređenje grobišta koja će zatim biti predana na upravljanje županijama.

Hebrang je u saborskoj raspravi rekao kako ni jedna zemlja EU nije ostala dužna tim žrtvama, pa i Hrvatska kroz ovaj zakon želi dati dignitet svakoj žrtvi koja je ubijena i anonimno zakopana. Radi se o razoružanoj vojsci, ženama, djeci, svećenicima čije je ubijanje počelo u blizini Bleiburga, a završilo na stratištima istočne Hrvatske, Srbije, pa i Makedonije, dodao je.

Od prvog čitanja Zakona prošle četiri godine

Hrvatska time ispunjava i obveze iz Deklaracije o osudi komunističkih zločina počinjenih tijekom komunističkog poretka u Hrvatskoj od 1945. do 1990., koju je Sabor donio u lipnju 2006. godine, naglasio je. Sabor o tom zakonu raspravlja u drugom čitanju, a od prvog čitanja protekle su četiri godine.

Iz oporbe su naglasili kako se ta tema ne bi trebala politizirati, kao što je to bilo 90-ih godina prošlog stoljeća. 'Ta je tema podložna manipulacijama i zlouporabama, ali prijepori na znanstvenoj i historiografskoj razini ne smiju biti prepreka našoj ljudskosti i političkoj odgovornosti da se oda spomen svakoj žrtvi svakog rata', kazao je Goran Beus Richembergh (HNS/HSU).

Naveo je kao jedan od prijepora datum završetka rata budući da prijedlog zakona podrazumijeva da je rat u Hrvatskoj prestao 9. svibnja i da do predaje naoružanih vojski nije rat što je, smatra, kriva premisa.

Richemberg: Nemojmo dijeliti mrtve

'Nemojmo dijeliti mrtve. Ne smijemo dozvoliti da ijedan zakon to učini, ali ne smijemo ni u istu poziciju stavljati žrtvu i onoga tko je zločini počinio', kazao je te ponovio da su armija E, poglavnik i njegov tjelesni zdrug bili vojno aktivni do 15. svibnja, suprotstavljajući se ideji kapitulacije.

Ne smijemo dozvoliti da ijedan zakon dijeli mrtve, ali ne smijemo ni u istu poziciju stavljati žrtvu i onoga tko je zločini počinio, rekao je Richemberg Redovito se, kaže, prešućivalo i da su u kolonama prema Bleiburgu i Dravogradu, na križnom putu, bili i drugi, a ne samo Hrvati te podsjetio na stradanja podunavskih Švaba te Talijana u fojbama.

Odgovorio mu je Josip Đakić rekavši kako je 'apsolutno netočan' navod da je od 9. do 15. svibnja 1945. pružan aktivan otpor jer je, kaže, 200 tisuća hrvatskih vojnika domobrana i ustaša položilo oružje i tako su razoružani pobijeni na Bleiburškom polju. Andrija Hebrang (HDZ) je također naglasio da grobovi o kojima se govori, deseci i deseci tisuća grobova, nemaju imena i prezimena.

Kajin: Premijerka traži da joj se šalju pisma kao Pajo Patak

Damir Kajin ocijenio je tipičnim za sadašnju vlast da, dok se zemlja gospodarski raspada, premijerka navodno traži da joj se šalju pisma, kao Pajo Patak, a šef policije se bavi iskapanjem grobišta i čuvanjem Markovog trga.

'Da premijerku pozovemo da obrazlaže kondicije ovog zakona došla bi u roku odmah, a ne i kada je riječ o prosvjedima, razbijenim glavama i krvi na Krvavom mostu', dodao je, a o zakonu rekao da 'svaka nedužna žrtva treba biti rehabilitirana, kršćanski pokopana i oplakana'.

Zakon predviđa osnivanje ureda

'Neka se odaje počast nedužnima na svakoj grobnici no obilježavati skupove ispred spomenika u Bleiburgu gdje stoji 'u čast i slavu poraženoj hrvatskoj vojsci' je u najmanju ruku degutantno', kazao je Kajin, njegovo je izlaganje izazvalo niz replika zastupnika.

HDZ i HSS u zakonu predviđaju osnivanje ureda za otkrivanje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata. Za troškove poslovanja ureda predviđa se u prvoj godini rada iz državnog proračuna milijun kuna, a za daljnje godine troškovi će ovisiti o broju pronađenih grobova.