''Državni vrh poslao je prije svega poruke zahvalnosti prema svima onima koji su za našu domovinu dali ono najvrijednije, svoje živote, svoje zdravlje, svoju mladost. Istaknuli su važnost toga da Hrvatska i dalje vojno jača, pogotovo u izazovnim vremenima. Tome će svakako doprinijeti nabavka novih vojnih zrakoplova. Svi su istaknuli da nam treba još više zajedništva. Posljednjih dana nas je jedan iznimno lijep i jedan iznimno tužan događaj podsjetio da možemo biti ujedinjeni. Istaknuli su da 'Oluja' uvijek izaziva duboke emocija i da svima koji su poginuli za Hrvatsku dugujemo da našu zemlju pokušamo učiniti još boljom nego je ona to sada'', izvijestila je u Dnevniku Nove TV reporterka Barbara Štrbac.
Pročitajte i ovo
Uživo iz Knina reporter Šime Vičević prenosi policijsku procjenu da je u Kninu oko 7 000 posjetitelja, što je znatno manji broj od prošlih godina. Policija je također istaknula da do sada nije zabilježen niti jedan izgred. S početkom programa u osam sati na Trgu Ante Starčevića, održani su govori hrvatskih političara i potom podizanje hrvatske zastave na kninskoj tvrđavi. Mimolet po prvi put održan s izraelskim zrakoplovima F16 uz hrvatske političare gledali su i vojni partneri iz Izraela i SAD-a.
''Posebna je čast i velika radost biti na ovaj veliki dan ponovno u kraljevskom gradu Kninu'', istaknula je predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović čestitavši Dan pobjede i kazavši da je to bilo potpuno zajedništvo hrvatskog naroda i vojnika te poručila da vrijednosti domoljubnog zajedništva moramo prenositi budućim generacijama.
''S ponosom i zahvalnošću prisjetitimo se svih pripadnika pobjedničke Hrvatske vojske, domoljuba i branitelja, koji su dali svoje živote, zdravlje i najbolje godine života za slobodnu, samostalnu i demokratsku Republiku Hrvatsku. Svima izražavam posebnu zahvalnost za sve što su dali u obrambenom Domovinskom ratu, temelju moderne hrvatske države.
S posebnim poštovanjem i zahvalnošću sjećamo se prvog hrvatskog Predsjednika, vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga i utemeljitelja moderne Hrvatske doktora Franje Tuđmana, koji je poveo hrvatski narod u ostvarenje povijesne težnje samostalne države, stvorio pobjedničku Hrvatsku vojsku i pobjednički je vodio kroz zime, ljeta, bljeskove, maestrale i oluje.
Isto tako, sjećamo se i ratnog ministra obrane Gojka Šuška, ministra koji je s punim povjerenjem predsjednika Tuđmana gradio i stvarao sve potrebne preduvjete sjajnih hrvatskih pobjeda.
Riječi predsjednika dr. Franje Tuđmana, izgovorene 6. kolovoza 1995., kako hrvatska zastava na Kninskoj tvrđavi označava djelo dovršenja uspostave slobodne i neovisne države Hrvatske, te riječi ratnoga ministra obrane Gojka Šuška: „Zapovijed izvršili“, najvjerodostojnije govore o tom vremenu i o duhu ljudi koji su stvarali, branili i oslobađali Hrvatsku.
Bila je to veličanstvena pobjeda na jedinstvenom ratištu, a potpuni poraz agresor je doživio u daljnjim vojnim operacijama u Bosni i Hercegovini, čime su stvoreni preduvjeti za postizanje mira, koji i danas živimo. S odmakom vremena operacija „Oluja“ ima sve veću povijesnu važnost i postaje doslovce „školski primjer“ uspješno vođene vojne operacije, koja se proučava na mnogim vojnim školama u svijetu.
U oslobodilačkim operacijama, od Zime 94, do Skoka 1 i 2, preko Ljeta 95, Oluje, Maestrala, do Južnog poteza, nemjerljiv doprinos dali su i pripadnici Hrvatskog vijeća obrane. Bilo je to vrijeme potpunog zajedništva hrvatskog naroda i hrvatskog vojnika.
Zato ne smijemo zaboraviti Domovinski rat i hrvatske branitelje. Ratne događaje čuvamo u sjećanjima, ostavljamo ih povjesničarima i analitičarima, neka ih proučavaju, ali vrijednosti domoljubnog zajedništva moramo prenositi budućim naraštajima jer je to ključ uspješne izgradnje hrvatskoga društva, cijele države i bolje budućnosti našim građanima i budućim naraštajima.
To dugujemo i našim braniteljima koji su ugradili svoje živote u temelje Hrvatske, ne samo kako bi bila slobodna, nego i kako bi bila pravno uređena, demokratska, gospodarski napredna i bogata.
A koliko možemo kada smo složni i jedinstveni, pokazali su i naši nogometaši, koji su kroz pravu „nogometnu oluju“ pokazali svijetu tko su i kakvi su Hrvati, što mogu učiniti kada se ujedine domovinska i iseljena Hrvatska, osvojivši kao moralni pobjednici srca ljudi diljem svijeta. A to nam svaki dan pokazuju i mnogi drugi Hrvati u različitim sferama života.
Pred nama su sada novi izazovi. Prioritet je daljnja izgradnja pravednijeg društva i stvaranje boljih uvjeta za život svih hrvatskih državljana. Zadovoljan građanin najveća je snaga društva i države. A snažna država uvjet je sigurnosti u suvremenom svijetu, punom dinamičnih sigurnosnih izazova u promjenjivom bližem i širem sigurnosnom okružju.
Stoga je izgradnja učinkovitog Sustava domovinske sigurnosti jedan od težišnih nacionalnih prioriteta, koji moramo ostvariti kako bismo osigurali sigurnost i stabilnost sustava te bili spremni odgovoriti na sve moguće sigurnosne izazove i prijetnje.
Kao odgovorna članica Europske unije i NATO-saveza deklarirali smo dostizanje određenih ciljeva i u području obrane, ali ne samo zbog preuzetih međunarodnih obveza i vjerodostojnosti odgovorne članice NATO-a, već i radi jačanja ukupnih sposobnosti Hrvatske vojske i Sustava domovinske sigurnosti u cijelosti.
Često ističem i ponovo naglašavam: ulaganje u obranu i sigurnost nije trošak, već je to prije svega ulaganje u život i budućnost, znanost, obrazovanje, istraživanje i razvoj, ulaganje u gospodarstvo i u našu sigurnu budućnost.
Domovinski rat pokazao je vrhunski karakter hrvatskog vojnika. A taj karakter počiva na domoljublju, vojničkoj spremnosti i moralnim vrlinama. Na tim odlikama odgajamo i nove naraštaje hrvatskoga vojnika i zato je hrvatski vojnik i danas, kao što je bio u Domovinskom ratu, jedna od najprepoznatljivijih sadržajnica Hrvatske diljem svijeta.
Kao što je hrabrošću, požrtvovnošću i domoljubljem hrvatski vojnik bio ključan čimbenik u svim našim vojnim uspjesima tijekom Domovinskog rata i danas se hrvatski vojnici ističu sjajnim rezultatima u vojničkoj obuci i požrtvovnošću u domovinskim zadaćama, kao i u zadaćama i misijama potpore miru u mnogim državama diljem svijeta.
Veliko priznanje pobjedničkoj Hrvatskoj vojsci jest i današnja nazočnost pripadnika Nacionalne garde Minnesote, koji će sudjelovati u pobjedničkom mimohodu danas ovdje u Kninu, čime se dodatno potvrđuje i osnažuje naše strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Hrvatska ima i drugih strateških partnera, od kojih danas posebice ističem partnerstvo s Državom Izrael. Uskoro ćemo na hrvatskom nebu, ali i drugdje, vidjeti koliko je to strateško partnerstvo i važno i veliko. To je doprinos našoj sigurnosti, ali i sigurnosti u cijeloj jugoistočnoj Europi, kojoj se, nakon brojnih povijesnih kušnji, otvara jedinstvena perspektiva razvoja i suradnje.
Posebno je to važno za Bosnu i Hercegovinu, domovinu i državu i hrvatskoga naroda, s kojom je Hrvatska na mnoge načine neraskidivo povezana.
Zato će Republika Hrvatska podupirati europski put Bosne i Hercegovine, ostajući privržena razvoju najboljih mogućih međusobnih odnosa, što pretpostavlja i čvrstu potporu zahtjevima Hrvata za punom ravnopravnošću u ostvarivanju legitimnih nacionalnih prava.
To uključuje i potporu svim izbjeglim i protjeranim Hrvatima koji danas žive izvan Bosne i Hercegovine u ostvarivanju njihovih političkih, imovinskih i drugih prava.
Poštovani sudionici ovog velebnog slavlja, ponosni smo danas i radosni. Prije dvadeset tri godine podizanjem hrvatskog barjaka na kninskoj tvrđavi označili smo konačnu pobjedu u borbi za stvaranje neovisne hrvatske države. Rekla bih da je to bio tek početak naših pobjeda.
Hrvatski narod ima pobjednički mentalitet, što smo mnogo puta dokazali diljem svijeta, ali ponekad se čini da sami sebi ne priznajemo koliko potencijala imamo i koliko smo toga postigli. Činjenica jest da Hrvatska igra iznad kategorije tzv. male zemlje u mnogo čemu, ne samo u nogometu.
Tu su i znanstvenici, umjetnici, inovatori, gospodarstvenici, menadžeri, a posebice valja istaknuti uspjehe naših mladih koji osvajaju medalje na svjetskim natjecanjima iz znanosti i robotike.
Hrvatska stoga ima pravo težiti biti među najboljima. Hrvatska ima ne samo pobjedničku vojsku nego i pobjednički narod. Moramo stoga osloboditi te svoje velike kreativne energije, dati prostora razvoju, otvoriti prostor mladima, da naša sloboda konačno prodiše. Bit će to najveći dar zahvalnosti svim dionicima ove velike pobjede'', naglasila je Kolinda Grabar-Kitarović.
Plenković: ''Zahvaljujući našem jedinstvu obranili smo našu zemlju''
''Danas se s ponosom i zahvalnošću prisjećamo tih dana koji su Hrvatskoj donijeli slobodu. Prisjećamo se i svih teških trenutaka Domovinskog rata. Unatoč vojno nadmoćnijem agresoru zahvaljujući našem jedinstvu obranili smo i izgradili našu zemlju'', rekao je na početku prigodnog govora premijer Andrej Plenković.
"S izuzetnim osajećajem ponosa čestitam Dan pobjede i Domovinske zahvlanosti kao i Dan hrvatskih branitelja i to ovdje u Kninu u povodu 23. godine oslobađanja Zvonimirova grada u veličanstvenoj vojno-redarstvenoj akciji Oluja. S ponosu i zahlanvošću se prisjećamo tih dana koji su Hrvatskoj donijeli toliko priželjkivanu slobodu, donijeli nam kraj rata i mir.
U mislima su nam svi branitelji koji su na ratištima utkali svoje živote u temelje hrvatske države. Ti najteži trenuci nisu nikada slomili naš duh i vjeru. Obranili smo svoju zemlju svojim jedinstvom.
Zahvaljujući slozi hrvatskog naroda i državničkoj mudrosti prvog predjednika Franje Tuđmana u svega četiri dana oslobođen je najveći dio tada uokpiranih područja Hrvatske, a Knin vraćen u ustavni poredak samostalne Hrvatske.
Sjećanje na tu subotu 5. kolovoza i vijest oslovađanja Knina i urezani 6. kolovoza kada je prvi hrvatski predsjednik poljubio zastavu izaziva suze radosnice.
Oluja je u svega nekoliko dana u cijelosti uništila učinke okupacije hrvatski krajeva započete i poraztila velikosrspku politiku miloš režima. zahvlajujući vodstvu
prisjećamo svih teških trenutaka u mislima su nam i svi nestal ii stradalnici i žrtve, kao i svi branitelji koj isu na svim ratištima utkali svoje živote za hrvatsku
Unatoč vojno nadmoćnijem agresoru, zahvaljujući našem jedinstvu obranili smo zemlju i obnovili ju.
Hrvatska je bila velika u pobjedi te još 1996. pružila ruku pomirbe Srbiji. Želimo dobre odnose koji se moraju temeljiti na istini, pravdi. To podrazumijeva pronalazak svih krivih zločine
Nespremnost nekih da se suoče s prošlošću samo odgađa pomirbu", rekao je tijekom govora Plenković.
Proslava započela budnicom
Središnja proslava u Kninu počela je budnicom. Središnjoj svečanosti u Kninu nazoči cijeli hrvatski državni vrh, visoki državni i vojni dužnosnici, članovi obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja u "Oluji" i stopostotni hrvatski ratni vojni invalidi.
Na Trgu Dr. Ante Starčevića u tijeku su obraćanja predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović, premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića.
Položeni su vijenci i zapaljene svijeće na Spomeniku hrvatske pobjede "OLUJA 95“.
Državna zastava tradicionalno će se podići na kninskoj tvrđavi, a Hrvatsko ratno zrakoplovstvo pokazat će nove sposobnosti u mimoletu. Nakon prigodnog programa na tvrđavi svečanim mimohodom doći će se do crkve Gospe Velikoga Hrvatskoga Krsnog Zavjeta, gdje će biti služena misa za Domovinu. Misu će predvoditi šibenski biskup mons. Tomislav Rogić i vojni ordinarij mons. Jure Bogdan.
Navečer, s početkom u 21 sat na tom će trgu koncert održati Miroslav Škoro i Lidija Bačić.
Akcija počela 4. kolovoza
Prisjetimo se kako se odvijala akcija. Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH.
U prvim satima nakon napada predsjednik RH Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u pobuni pozvani su da ostanu kod svojih kuća i bez straha dočekaju hrvatsku vlast.
Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok nedaleko od Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova i sela na širemu okupiranom području.
Najveći uspjeh postignut 5. kolovoza
Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava. Uz Knin oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.
Sutradan, 6. kolovoza, kod Tržačkih Raštela, na granici dviju država sastaju se zapovjednici 1. gardijske brigade HV-a i 5. korpusa ABiH, general-bojnik Marijan Mareković i general Atif Dudaković. Operacijom "Oluja" hrvatske snage omogućile su Armiji BiH razbijanje srpske opsade Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 7000 Bošnjaka.
Isti dan hrvatske snage oslobodile su Plaško, Lički Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenicu, Slunj i Plitvice, a već 7. kolovoza hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak akcije "Oluje" u bivšim sektorima Sjever i Jug.
Predaja pukovnika Bulata označila kraj akcije
Predajom pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa "Srpske vojske Krajine", u Topuskom oko 14 sati označen je kraj operativnoga dijela te vojno-redarstvene akcije, ali i prestanak rata na teritoriju Republike Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena.
Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
Po podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskijskog centra Domovinskog rata u "Oluji" poginulo je 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo dok su gubici na drugoj strani bili "nekoliko puta veći".
U znak zahvale hrvatskim braniteljima, od 2008. godine uz državni blagdan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza slavi se i kao Dan hrvatskih branitelja.
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 23. obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluje ove će se godine u Kninu obilježiti u zajedništvu, a hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović tom će prigodom generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču uručiti odličja. (Hina)
