'Na sadašnjim čvrstim temeljima želimo dodatno unaprijediti svoje odnose s Turskom', rekao je Obama na konferenciji za novinare nakon sastanka s turskim predsjednikom Abdulahom Guelom. Obama boravi u prvom službenom posjetu toj pretežno muslimanskoj zemlji i ključnom savezniku u NATO savezu otkako je preuzeo dužnost američkog predsjednika. 'Primjećujemo stalno poboljšanje tursko-američkih odnosa', unatoč zahlađenju iz 2003., kad se Turska usprotivila američkoj okupaciji Iraka, prenosi AFP Obamine riječi.
Pročitajte i ovo
'No, ne vjerujem da su se ikad toliko pogoršali da više ne bismo bili prijatelji ili saveznici. Nadam se da ćemo nastaviti graditi na postojećim čvrstim temeljima', kazao je američki predsjednik. Obamin posjet je odavanje priznanja Turskoj zbog njezinog regionalnog utjecaja, gospodarske moći, diplomatskih veza i statusa svjetovne demokracije koja, iako većinski muslimanska, želi postati članicom Europske unije, navodi Reuters. 'Želim istaknuti važnost Turske ne samo za SAD, nego za cijeli svijet. Kao pretežito muslimanska zemlja koja je članica NATO-a Turska zauzima poseban položaj i uvid u cijeli niz regionalnih i strateških izazova s kojima se možemo suočiti', kazao je Obama.
>> Obama posjet Turskoj počeo hommageom Ataturku
Turska je glavni prometni pravac za američke vojnike i opremu na putu za Irak i Afganistan. Obama je tijekom svoje turneje tražio od zemalja saveznika slanje dodatnih vojnika u Afganistan. Turska trenutačno tamo ima 900 vojnika i zasad nije sklona povećavanju svojeg kontingenta. 'S obzirom na tursku aktivnost i vjerodostojnost u široj regiji od Afganistana do Bliskog istoka, Obama želi ojačati strateško partnerstvo s Turskom', ustvrdio je ugledni turski komentator i stručnjak za Bliski savez Cengiz Candar. Američko-turski odnosi pogoršali su se 2003. zbog američke invazije na Irak, pri čemu je Ankara odbila korištenje svojeg teritorija američkim snagama.
Pitanje Aremenije: U ostvarivanju napretka dat ćemo vam potporu
Obama je pokušao uravnoteženim pristupom ocijeniti i pitanje pokolja Armenaca u Otomanskom Carstvu 1915. godine, koje je opterećivalo odnose Ankare i Washingtona u prošlosti. U predizbornoj kampanji Obama je obećao kako će masovna ubijanja Armenaca okarakterizirati genocidom i prošlog je mjeseca pred Zastupnički dom američkog Kongresa iznesen prijedlog rezolucije kojom se to potvrđuje. 'Moja stajališta su poznata i ja ih nisam promijenio. No ovdje ne želim govoriti o njima, nego o stajalištima turskog i armenskog naroda. Ako mogu ostvariti napredak, cijeli im svijet u tome treba dati potporu', rekao je Obama.
'Jako me ohrabrila vijest da pod vodstvom predsjednika Guela tražite niz pregovora između Armenije i Turske u cilju rješavanja cijelog niza dugotrajnih pitanja, među kojima i ovog. Želim u najvećoj mogućoj mjeri dati poticaj tim pregovorima, koji bi vrlo brzo mogli uroditi plodom', rekao je američki predsjednik. Turska priznaje da je mnogo Armenaca kršćanske vjere ubijeno tijekom 1. svjetskog rata u Otomanskom Carstvu, ali niječe tvrdnje da ih je ubijeno gotovo milijun i pol u sustavnom genocidu. Turski predsjednik Guel zahvalio je Obami zato što se u nedjelju u Pragu zauzeo za ulazak njegove zemlje u Europsku uniju, unatoč snažnom protivljenju mnogih snažnih zemalja saveznica u NATO-u, poput Francuske.
