Bolnice grcaju u dugovima, a sada stižu i novi troškovi. Ministar financija poručuje: "Nevjerojatno, kao da netko živi van ovog svijeta i prostora"

Na adrese bolnica stigli su novi troškovi, jer se bolnički informatički sustavi trebaju prilagoditi na konverziju iz kune u euro.

Za bolnicu Dubrava taj iznos je 200 tisuća kuna. Kliničkom bolničkom centru Zagreb stigla je ponuda od pola milijuna kuna. Osijeku 400.000 kuna.

Ministar zdravstva analizira ugovore, a ministru financija nije jasno što ih je iznenadilo.

"Nevjerojatno, kao da netko živi van ovog svijeta i prostora. Govorimo o uvođenju eura godinama, dolazimo u tu fazu i sad se odjednom netko može čuditi", poručuje ministar financija Zdravko Marić.

Začudili su se tome i u domovima zdravlja.

Marko Rađa, ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije kaže kako na tu ponudu Dom zdravlja nije pristao, jer u trenutno važećem ugovoru o održavanju stoji obveza informatičke kuće da informatički program prilagodi svim zakonskim promjenama.

I s kunama zdravstvo grca u dugovima.

U samo jednoj minuti Vlada je potrošila milijune poreznih obveznika za novo krpanje duga, i to, kako je naveo ministar zdravstva Vili Beroš, u ukupnom iznosu od 743 milijuna i 313.908 kuna.

Za sanaciju dugova 2020. godine dali su dvije milijarde i 200 milijuna kuna, lani šest milijardi i 600 milijuna.

Iz Ministarstva zdravstva poručuju kako "KBC Sestre milosrdnice, KBC Osijek, KB Merkur i Klinika za ortopediju u Lovranu svoja dugovanja drže u prihvatljivim rokovima, što je dobar znak da sustav može održavati razinu dugovanja, odnosno potrošnje lijekova u planiranim financijskim okvirima i predviđenim rokovima plaćanja dospjelih obveza".

Pročitajte i ovo Promjene u zdravstvu Udruge pacijenata opet nisu uključene u Beroševu reformu: "To već samo po sebi govori da od ove reforme neće biti ništa"

Pročitajte i ovo A USTA PUNA DEMOGRAFIJE Za samo pet godina bit će još 24 posto liječnika manje: Je li Vlada svjesna što to zapravo znači?

To im je, kažu, zadatak i u reformi zdravstva. A dok se ona dočeka, na listu dužnika mogli bi i domovi zdravlja.

Rađa iz Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije ističe kako je rast plaća u javnom sektoru od 2016. godine do danas bio veći od 40 posto, a prihod cijena usluga koje HZZO plaća od djelatnosti do djelatnosti je rastao između pet i 20 posto.

"To je vrlo simptomatično da sve zdravstvene ustanove bolničke da posluju negativno, a HZZO posluje pozitivno", kaže Rađa.

Iz HZZO-a odgovaraju da su povisili koeficijente krajem svibnja. No limiti bolnica većinom odlaze na plaće.

Irena Hrstić, ravnateljica Opće bolnice Pula pojašnjava: "Da bismo mi mogli funkcionirati prema dobavljačima, nama bi plaća trebala biti maksimum 85 posto osnovnog limita, a nama je trenutno 96, što je bolje od prethodnih 110 ."

Sanacijama se vrtimo u krug, smatra struka.

Dražen Jurković, predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske kaže kako su "32 milijarde kuna, koliko ima sada HZZO plus sanacijska sredstva dovoljna, ako se plasiraju kroz HZZO, s povećanjem zdravstvene usluge s realnijim limitima i s obvezom zdravstvenog menadžmenta da zdravstveni sustav posluje na nuli".

Jer nas svaki dan čekanja stoji novih 12 milijuna kuna duga.  

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr