Europska unija od 7. srpnja uvodi završnu fazu uredbe o Općim sigurnosnim propisima (GSR2 – General Safety Regulation).
Iako su neki sustavi postali obvezni ranije, od ovog ljeta niti jedan novi automobil – bez obzira na to kada je model dizajniran – ne smije biti registriran u EU-u bez kompletnog paketa napredne sigurnosne opreme.
Za hrvatske kupce to znači samo jedno: novi val poskupljenja, koji najteže pogađa upravo najprodavanije modele.
Što točno postaje obvezno u svakom novom autu?
Proizvođači više nemaju izbora. Čak i osnovni modeli najjeftinijih marki moraju imati:
EDR (Event Data Recorder): "Crna kutija" koja bilježi podatke nekoliko sekundi prije i nakon sudara.
ISA (Intelligent Speed Assistance): Sustav koji prepoznaje ograničenja brzine i aktivno upozorava vozača (zvučno ili otporom na papučici gasa).
Napredni sustavi kočenja (AEB): Automatsko kočenje ne samo za vozila već i za pješake i bicikliste.
LKA (Lane Keeping Assistance): Sustav koji vas fizički vraća u voznu traku ako "zaspite" na volanu.
Kibernetička sigurnost: Novi standardi zaštite softvera automobila od hakerskih napada (što je razlog zbog kojeg su se neki modeli, poput VW Upa ili starijeg Smarta, trajno povukli s tržišta jer im je nadogradnja preskupa).
Analiza rasta cijena u Hrvatskoj
Hrvatsko tržište specifično je po tome što kupci najviše traže automobile B-segmenta (gradski auti) i niže srednje klase. Upravo tu poskupljenja su najvidljivija.
1. "Smrt" gradskih mališana
Za automobil koji košta 15.000 eura trošak ugradnje senzora, kamera i novog softvera od 1500 do 2000 eura predstavlja ogroman skok cijene (više od 10 %). Kod luksuznih limuzina od 70.000 eura taj je trošak zanemariv. Rezultat? Modeli poput Dacie Sandero, Renault Clija i Škode Fabije više nisu jeftini auti, već ulaze u zonu cijena koja je donedavno bila rezervirana za klasu više.
2. Kumulativni efekt: regulative + trošarine
U Hrvatskoj cijenu ne diktira samo tvornički trošak, već i PPMV (trošarina). Budući da novi sustavi često dodaju na masi vozila ili zahtijevaju složenije motore kako bi zadovoljili Euro 6e (i buduće Euro 7) norme, emisija CO2 raste ili ostaje ista, što automatski podiže poreznu stopu.
3. Trošak registracije u 2026.
Osim same kupovne cijene, od siječnja 2026. u Hrvatskoj su znatno porasle i naknade za registraciju (prosječno za 47 eura po vozilu), što dodatno opterećuje budžet vozača.
Zaključak: Što očekivati?
Informacije s europskih portala poput Automotive News Europe i Auto Bilda sugeriraju da se autoindustrija prestaje fokusirati na volumen (broj prodanih auta) i okreće se profitu po jedinici.
U Hrvatskoj će to rezultirati daljnjim starenjem voznog parka. Prosječni kupac koji je prije pet godina mogao kupiti novi auto za 13.000 eura danas za taj novac ne može naći gotovo ništa novo na tržištu. Tržište rabljenih vozila stoga će ostati pod velikim pritiskom, s cijenama koje prate rast novih modela.
Savjet: Ako planirate kupnju, modeli koji su već na zalihama u salonima (tzv. "stariji" novi auti) mogli bi biti zadnja prilika za izbjegavanje najnovijih softverskih ograničenja i dodatnih troškova koji postaju obvezni od srpnja.
