Zlata Đurđević
Zlata Đurđević Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Nastavlja se rat premijera i predsjednika oko izbora predsjednika Vrhovnog suda.


Iz Vlade su poslali priopćenje u kojem, kako kažu, u cilju potpunog i točnog informiranja hrvatske javnosti, daju prikaz relevantnih dijelova „Programa rada kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske“ profesorice Zlate Đurđević.

Vezani članci Rijeka: Predsjednik Republike sudjelovao na svečanosti otvorenja Dječje kuće - 1 Milanović žestoko branio Đurđević: "Plenković je ružan. Ne mislim fizički. Ovo je divljačka uvreda žene. Pupovac? Prljavi. Njonjo? Zao" Gordan Jandroković Jandroković: "Milanović je zahtjevom DSV-u priznao svoju pogrešku, bio je nasilan i nepristojan"

Radi se o izvadcima Programa u dijelu pod nazivom „Sudstvo kao grana vlasti bez demokratskog legitimiteta“, na stranicama 6. do 9. Programa.

Poručuju kako Đurđević kritizira postojeći sustav izbora sudaca od DSV-a i vezano za to zaključuje da je „demokratski legitimitet, uz izuzetak predsjednika Vrhovnog suda, nestao“.

Priopćenje Vlade donosimo u nastavku:

"Na stranici 7., paragrafu 3. navodi: 'Gotovo nevjerojatnom se čini neotkrivena i prešućena činjenica kako od političara, ustavnih pravnika i sudaca da u svim zapadnim demokracijama parlament ili/i predsjednik države biraju sve suce ili sve suce visokih sudova… Takvi izbori ne da nisu protivni vladavini prava i sudačkoj neovisnosti već ih upravo u ustavnim demokracijama osiguravaju.'

Nadalje, Zlata Đurđević na stranici 8. govori o sustavima izbora u drugim državama članicama Europske unije: 'Hrvatska je jedna od sedam europskih država u kojoj se suci regrutiraju kroz poseban ispit za suce i u kojoj suce predlaže i imenuje sudbeno ili drugo neovisno tijelo, dok u 21 državi EU-a sudska vlast predlaže suce, a imenuje ih izvršna vlast (predsjednik, vlada, ministar pravosuđa), a u dva pravna sustava parlament.'

Nakon analize postojećih sustava u državama članicama EU-a Zlata Đurđević, kao svojevrsni zaključak dijela Programa o demokratskom legitimitetu sudstva, na stranici 9. paragrafu 2. navodi sljedeće: 'Transparentan i otvoren postupak izbora sudaca u parlamentu s političkom odgovornošću za provedeni izbor u kojem će biti moguće javno otkriti svaki sukob interesa i nepotizam može biti suprotstavljen netransparentnom i zatvorenom postupku izbora sudbenog tijela bez političke, sudbene ili stegovne odgovornosti za izbor kandidata koji ispunjava zakonske uvjete, ali nije najbolji, najizvrsniji i najkvalificiraniji ili je rodbinski ili interesno povezan sa samim sucima.'

Dakle, ona nije sklona modelu koji postoji u većini država članica EU-a, gdje suce bira izvršna vlast, nego sustavu izbora sudaca od neovisnog tijela suprotstavlja model izbora sudaca u parlamentu. Za razliku od modela koji sada postoji u Hrvatskoj, a koji je dio obveza preuzetih stupanjem u članstvo u EU-u, takav sustav izbora je najmanje zastupljen i nalazimo ga u svega dvije države članice – Sloveniji i Latviji.

Profesorica Đurđević i sama u nastavku upozorava na to da 'politički izbor sudaca također može rezultirati lošim izborom kandidata, što dovodi u slučaju kontinuiranog ponavljanja do razornih posljedica za pravosuđe i društvo'.
Međutim, model izbora sudaca u parlamentu ipak smatra boljim te navodi: 'Međutim, može se postaviti pitanje u kojem sustavu postoji veći rizik za izbor nestručnog suca u zatvorenom i netransparentnom bez ikakve odgovornosti ili u parlamentarnom, što je samo po sebi garancija transparentnosti i odgovornosti za donesenu odluku.'

Vlada smatra da bi izbor sudaca od strane Hrvatskog sabora bio ogroman korak unazad, posebno u pogledu neovisnosti i percepcije neovisnosti pravosuđa. Podsjećamo da je do izmjene Ustava Republike Hrvatske 2010. godine Sabor birao samo članove Državnog sudbenog vijeća, a da koncept izbora svih sudaca od strane Parlamenta nikada nije postojao u hrvatskom pravnom poretku.
Biranje svih sudaca od strane političkih stranaka, neovisno o tome koja je stranka na vlasti, predstavljalo bi ogroman rizik za politizaciju sustava, a ne bi bilo jamac izbora najboljih i najkvalificiranijih kandidata.

Ovakav sustav bio bi odmak od postojećih standarda, koji imaju svojih nedostataka i prostora za poboljšanje, ali i dalje predstavljaju daleko bolje rješenje od političkog izbora sudaca.

Pored toga, imajući na umu sadržaj i značaj mehanizma nadzora vladavine prava u državama članicama EU-a, kao i Nacionalni program oporavka i otpornosti, uvođenje ovakvog sustava nesporno bi bilo reputacijski štetno za Hrvatsku.

Zanimljivo je kako profesorica Đurđević nije oduvijek ovaj sustav smatrala lošim i dovodila u pitanje neovisnost hrvatskog pravosuđa. Štoviše, Zlata Đurđević je u Hrvatskom ljetopisu za kaznene znanosti i praksu, (Vol. 25 No. 1, 2018.) 2018. godine, kritizirajući neovisnost sudstva u Mađarskoj i Poljskoj, jasno navela: 'U postojanje odgovarajućeg normativnog i institucionalnog okvira za neovisnost hrvatskih sudova ne treba sumnjati…'

Napominjemo da se taj normativni i institucionalni okvir od 2018. godine nije mijenjao."