'Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, bilježi se rast nezaposlenosti među mladim osobama koje nemaju radno iskustvo te se povećava broj osoba koje su dugotrajno nezaposlene. Namjera je Vlade RH pomoći tim skupinama nezaposlenih poboljšanjem njihove pozicije na tržištu rada.
Pročitajte i ovo
izbori sredinom rujna
U SDP stigle tri kandidature za predsjednika, jedan kandidat najavio osnivanje vlade u sjeni
Ušede od 500 mil.kn
Mrsić: Mirovinski sustav želimo učiniti transparentnijim i jeftinijim
>> Mladi bi trebali raditi dvije godine bez plaće?
U situaciji kada poslodavci pri zapošljavanju prednost daju osobama s iskustvom, pokušali smo ponuditi nezaposlenima da dođu do prijeko potrebnog radnog iskustva, prime za svoj trud stipendiju i upišu godinu do dvije mirovinskog staža.
S druge strane, poslodavcima koji uredno podmiruju obaveze prema svojim zaposlenicima i državi te nisu otpustili 'skupu' da bi zaposlili 'jeftinu' radnu snagu, omogućili smo da bez zasnivanja radnog odnosa sudjeluju u izobrazbi svojih, vjerojatnih, budućih kadrova.
Nezaposleni koji budu sudjelovali u programu, visoko obrazovani do godinu dana, a osobe sa srednjom stručnom spremom u obrtničkim zanimanjima do 2 godine, primali bi 1.600 kuna mjesečne stipendije, a poslodavac bi im plaćao obavezno, mirovinsko osiguranje. Iznos stipendije nije velik, ali je u ovom trenutku maksimum koji možemo ponuditi. Alternativa je ostanak na burzi rada i gubitak u utakmici za radno mjesto zbog nedostatka potrebnog iskustva.
I na kraju, i sam po završetku studija, godinu dana stažirao, odnosno volontirao za topli obrok i plaćeno mirovinsko', napisao je na svojoj Facebook stranici ministar Mirando Mrsić.
Ministar Mirando Mrsić gostovat će u večerašnjem Dnevniku Nove TV u 19:15.
Mladi su podijeljenog mišljenja. 'Meni se ta mjera ne sviđa jer mi je to podcjenjivanje studenata. Nisam studirala 5 godina da bi na kraju radila besplatno za nekoga. Mislim da vrijedimo više', kaže Petra Murgić koja je završila studij ekonomije.
'Sviđa mi se inicijativa da se razmišlja o tome da studenti nakon što završe s fakultetom počnu raditi samo što bimožda trebalo promijeniti taktiku tako da im se omogući da se zapsole za stalno i da imaju normalnu plaću koju i zaslužuju. Mislim da je to previše vremenski i premalo novaca jer znamo kakvi su troškovi i kako se živi tako da treba neka bolja perspektiva', kaže Martina Petrović koja je završila Ekonomski fakultet u Zagrebu i ne može pronaći posao.
Ni mladi ekonomist Dubravko Blaće, inače iz Šibenika, također nije oduševljen novim poticajima zapošljavanja. 'Ja sam iz Šibenika i 5 godina sam studirao u Zagrebu i takvi uvjeti su meni apsolutno neprihvatljivi', kaže Dubravko. Na upit našeg novinara misli li da je 1.600 kuna dovoljno da pokrije samo troškove za stan, ' odgovara: 'Ne'.