Predsjednik Zoran Milanović je nakon Ankare, u kojoj je sudjelovao na godišnjem samitu NATO-a, otputovao u Crnu Goru gdje je dao izjavu za medije nakon što se susreo sa zajednicom Hrvata.
"Meni i svima u Hrvatskoj koji se bavimo državnim poslovima važno je da imamo sugovornike u Crnoj Gori, ljude s kojima možemo normalno razgovarati", rekao je na početku Milanović.
Komentirao Vučića
Najprije se osvrnuo na prozivke srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića. "Mi smo U NATO-u, oni nisu. Neću reći da je problem, jer nisam tu da dijagnosticiram tuđu anamnezu i analiziram povijest bolesti, ali ima određenih indicija. Oni moraju odlučiti gdje će i što će. Vidim da su ih Francuzi pozvali na paradu. Dokle god smo mi u NATO-u i dok god se neka druga susjedna država naoružava sustavima koji izazivaju pozornost, svaka normalna država pitat će 'što će vam to'. To nisu LEGO kocke niti koštice od dunje, nego ubojni sustavi, s ozbiljnom kinetičkom energijom", rekao je.
Naveo je i da je Srbija od Izraela kupila višeraketne bacače te da se naoružavaju sustavima koje mi nemamo. "To znači da ćemo ih i mi morati nabaviti. Mi bismo to radije izbjegli, ako nije potreba, da trošimo novac na takve sustave, jer u svojoj okolici nemamo neprijatelje", poručio je Milanović.
"Nekome je to budalasto, no ja to vidim kao opis svog posla i ako to ne postavim, ne vrijedim ništa kao državnik. Nisam ja huškao na Srbiju, zna Vučić da imam previše razumijevanja katkad za Srbiju i da hrvatski Srbi glasaju za mene, ne njega. Ja sam Hrvat. Neka razmisli malo o tome pa možda shvati da to nije toliko budalasto", dodao je.
Sudjelovao na NATO samitu
Predsjednik je komentirao i godišnji NATO samit rekavši da EU i NATO u ovom trenutku "žive u svojim košmarima" te da se neke države pripremaju za rat s Rusijom, iako nije htio otkriti koje.
"Svašta čovjek gore čuje. Ima ljudi koji pričaju razne fantastične priče, do detalja govore o budućem sukobu s Rusijom, kao da im nešto fali. To je važno reći jer mi nismo takvi, mi smo drugačija država, mi želimo crpiti benefit i profite svojeg položaja" rekao je.
Dodao je da je američki predsjednik Donald Trump došao na samit kao "bezobzirni trgovac". "Govori direktno, katkad to djeluje malo budalasto, ali je vrlo ozbiljno".
Pitanja oko Crne Gore
Odnosi Hrvatske i Crne Gore su dobri, ali pitanje međudržavnih granica treba riješiti, rekao je Milanović. Privremeni režim razgraničenja između Hrvatske i Crne Gore potpisan je još u prosincu 2002. godine.
"To već funkcionira godinama, ali to je sad stvar snage i kredibiliteta crnogorskih vlasti da se to upije i da politički prođe neokrznuto jer će u Crnoj Gori uvijek biti optužbi da je netko izdao Prevlaku. Ali jasno je što je hrvatsko, a što crnogorsko", rekao je Milanović.
Dodao je da mu je važno da u Crnoj Gori ima sugovornike, odnosno ljude s kojima može normalno razgovarati. "To imamo s većinom država u regiji, ali nažalost ne sa svima", rekao je predsjednik Milanović.
Novinari su Milanovića pitali o brodu Jadran, oko kojega se Hrvatska i Crna Gora spore desetljećima.
"O tome je govorio premijer, nadam se da ima rješenje, da to nije samo instrument da se dođe Crnoj Gori i kaže 'vi ste još ovisni o nama'. Takvu vrstu razgovora ne trpim. Trebat će tu rješavati stvari, ali ne vidim ozbiljnu prepreku", rekao je Milanović.
Na pitanje treba li Hrvatska zbog Prevlake blokirati Crnoj Gori pristupne pregovore, Milanović je odgovorio: "Pitajte Plenkovića".
"Imamo puno više dobrih tema i ja ponovno podcrtavam da imam sugovornike u Crnoj Gori, predsjednika Milatovića, premijera Spajića s kojim sam jučer nadugo i naširoko pričao i ta vrsta komunikacije je dobra, ništa nam ne stoji na putu", dodao je.
Milanović se u Donjoj Lastvi sastao s predstavnicima crnogorskih Hrvata i razgovarao o tome kako poboljšati njihov status. "Govorili smo o tome kako Hrvati kao lojalni, uklopljeni i samosvjesni građani Crne Gore doprinose odnosima dviju država koji su dobri", rekao je Milanović.
Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Zvonimir Deković rekao je da je Milanović dobro informiran o svim problemima između dviju država, ali i onima koji se tiču hrvatske zajednice.
"Jedan od tih problema je bio i Dom kulture, koji je sad uknjižen na Republiku Hrvatsku. Problem su i izmjene i dopune zakona o manjinama. U odnosu na druge zajednice osjećamo se zakinuti. Uz to, ogromna kulturna baština čiji smo mi baštinici u javnom se prostoru deklarira kao nečija druga. U tome imamo podršku predsjednika, kao i svih drugih institucija", izjavio je Deković.
Predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) i zastupnik u crnogorskom parlamentu Adrian Vuksanović istaknuo je da hrvatska zajednica u Crnoj Gori ima kvalitetnu i intezivnu suradnju sa svim hrvatskim institucijama.
"To je naša snaga jer iz tog zajedništva crpimo vitalitet za našu malobrojnu, ali značajnu zajednicu. U dobrom i kvalitetnom razgovoru predsjednika Milanovića smo detaljno upoznali sa situacijom u Crnoj Gori i težnjom Crne Gore da bude dio Europske unije, što je težnja i Hrvata u Crnoj Gori", rekao je Vuksanović.
Dodao je da se Hrvati u dinamičnim okolnostima crnogorske politike dobro snalaze. "Politička scena je dinamična. U Crnoj Gori je to još intenzivnije zbog njene same prirode i mozaičnosti. Težimo je učiniti skladnom, ali ima i onih političkih težnji koje žele nešto drugo. Ali ja vjerujem u europsku perspektivu Crne Gore", poručio je Vuksanović.
"Uvalio nam je pljuce..."
Novinare je zanimalo i je li uzeo poklon od turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. "Jutros sam saznao da nam je uvalio pljuce. Nemam pojma gdje je, u podrumu negdje. Što bi rekli - 'odbij od praga'. Nisam shvatio je li to proizvedeno po licenci američkoj ili je turski, ali neobičan je. Ja pucam iz drugih oružja", rekao je Milanović.
Nabava aviona
Milanović je poručio i da je potrebno preispitati hrvatsko sudjelovanje u zajedničkoj NATO-ovoj nabavi i korištenju transportnih zrakoplova Airbus jer takav tip aviona ne odgovara u potpunosti potrebama hrvatske vojske.
Hrvatski ministar obrane Ivan Anušić objavio je u utorak u Ankari da će Hrvatska sudjelovati u zajedničkom projektu zračnog transporta u koaliciji sedam zemalja članica NATO-a. U multinacionalnom NATO projektu zajedničke flote zrakoplova Airbus A400M sudjeluje sedam država članica: Belgija, Francuska, Hrvatska, Poljska, Španjolska, Turska i Velika Britanija.
Anušić je objasnio da to ne znači da će Hrvatska morati posjedovati takve zrakoplove nego da će ih koristiti zajedno s ostalim partnerima koji sudjeluju u projektu.
"Ja sam jučer to generalno podržao, međutim, u međuvremenu sam saznao da je taj prijedlog Glavni stožer problematizirao, da smatraju da to baš nije dobro rješenje", rekao je.
"Radi se o pravoj mrcini od aviona koji će Hrvatska koristiti svakog 14. petka u mjesecu od dvanaest do podne, znači - nikad. Naravno, čiji je to avion? Francuski. Da se ne bi slučajno čeljad izgubila, da se ovčice ne bi otele kontroli. Našoj vojsci treba nešto drugo i to je stav i licencirano mišljenje Hrvatske vojske koju predstavlja Glavni stožer", dodao je Milanović.
Ipak, kaže, taj stav ne dijeli HDZ. "Oni su odlučili drugačije, tako funkcioniramo cijelo vrijeme", naglasio je Milanović i dodao kako će se vojska buniti protiv toga.
"Vlada može potrošiti novac na što god hoće, mogli su kupiti dva broda limuna za vojsku i reći da je to protiv skorbuta i da našoj vojsci trebaju limun i naranče. Kupit će avion u čijem održavanju i financiranju moramo sudjelovati, koji nam s takvim kapacitetima nikad neće trebati", rekao je.
"Treba nam triput manji. Zašto smo se baš za ovo opredijelili - ne znam. Vidio Mujo da konje kuju pa je i on digao nogu", dodao je.
Na pitanje je li upitao Anušića o tome, Milanović je odgovorio da ga nije stigao pitati i da neće s njim razgovarati.
"Ja razgovaram s vojskom, s ljudima kojima sam formalno nadređen kao Vrhovni zapovjednik. To je čak i propalim ljudima koji su doteturali do položaja nastavnika Ustavnog prava jasno, ali nemaju karaktera da to priznaju. To je moj lanac komunikacije. Ja ne mogu spriječiti Plenkovića i Anušića da nešto kupe, da kažu da Hrvatskoj treba nosač aviona. Ali ne, to će Srbija nabaviti, na točkiće ili na napuhavanje. Ali evo, još jedan primjer gdje se novac troši na način koji nije optimalan, jer hype je uhvatio Europu i svi govore o tome tko će koliko novaca potrošiti", rekao je.
"Ovo je primjer gdje pouzdano znam da je Glavni stožer izrazio rezervu. Što bi tu politika - Anušić, Plenković, Frka Petešić koji se bavi budućnošću Hrvata u BiH u slobodno vrijeme - trebali napraviti? Povući ručnu i produžiti konzultacije. I pokazati znatiželju", dodao je Milanović.
Poručio je i da je razgovarao s predsjednikom Češke prije dva dana. "Oni su upravo dobili neke druge avione. Triput manje. Nosivost dvadeset i kusur tona. Zašto mi idemo u ovo, to je odlučio HDZ. To su ti stručnjaci koji bi smjenjivali načelnika Glavnog stožera tako da Hrvatska vojska ostane obezglavljena pa da onda raspravljamo, uz suflažu stručnjaka za ustavno pravo, o tome tko zapovijeda vojskom kad nema načelnika Glavnog stožera jer si ga toliko istraumatizirao i strateški mobingirao da te poslao dođavola i otišao, a to su htjeli postići", rekao je.
Europsko vijeće
Milanović se osvrnuo i na svoj sukob s premijerom u predstavljanju Hrvatske u Europskom vijeću. Tvrdi da to pitanje nije isključiva ovlast predsjednika vlade.
Kao argument je naveo ustavnu ulogu predsjednika države u pitanjima vanjske politike, sigurnosti i obrane. "To nije privatna imovina ni predsjednika vlade ni bilo koje stranke, nego pitanje ustavnih ovlasti", rekao je Milanović.
Kazao je da bi se o načinu predstavljanja Hrvatske u najvišem političkom tijelu Europske unije trebalo dogovarati između predsjednika i premijera, a ne unaprijed isključiti jednu od institucija.
