Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Kako do nekretnine

Mladi par koji kupuje stan: "Cijene nisu najgore, ovo nam je najveći problem..."

Gradilište, ilustracija
Gradilište, ilustracija Boris Kovacev/Cropix
Aktualno Galerija Ilustracija Ilustracija Foto: Getty Images Trešnjevka iz zraka Trešnjevka iz zraka Foto: Ivana Nobilo/Cropix Gradilište, ilustracija Gradilište, ilustracija Foto: Boris Kovacev/Cropix +0 Zagreb iz zraka Galerija 1/4 >>
S mladim parom krenuli smo u pustolovinu kupovine stana u Zagrebu. U ovom serijalu tekstova donosimo njihova iskustva s bankama, prodavateljima i hoće li u konačnici kupiti nekretninu svojih snova.

Hrvatska je po cijenama nekretnina neslavni rekorder u Europskoj uniji, a prosječna tražena cijena kvadrata stana lani je bila veća za 21 posto u odnosu na godinu ranije i iznosila je 3223 eura.

Iako se tržište nakon ukidanja subvencioniranih stambenih kredita preko APN-a i uvođenja eura malo ispuhalo, cijene su i dalje boli glava.  

Kad se radi o Gradu Zagrebu, prosječna tražena cijena metra četvornog stana u internetskim oglasnicima danas je 3140 eura. S druge strane, prosječna neto zagrebačka plaća iznosila je, prema posljednjim podacima, 1342 eura za listopad prošle godine. Dakle, gotovo dvije i pol prosječne plaće treba dati za jedan prosječni kvadrat stambenog prostora.

Gradilište, ilustracija Trešnjevka iz zraka (Foto: Ivana Nobilo/Cropix)

Istovremeno, s rastom potražnje za stanovima i najam je odletio u nebo pa se pristojan stan na pristojnoj lokaciji teško može unajmiti ispod 450 do 500 eura. Dugoročno, oni sa stabilnijim primanjima i pristojnom plaćom odlučit će se za kredit i kupovinu stana.

Pročitajte i ovo Ilustracija Mnogima nije lako Nestašica važnih lijekova u Hrvatskoj: Pacijenti imaju nekoliko mogućnosti

Bolje kredit nego najam

Upravo je tako i s našim čitateljem, koji se s dugogodišnjom djevojkom upustio u tu pustolovinu. Oboje su u kasnim 20-ima, a već nekoliko godina zajedno žive u podstanarskom stanu u Novom Zagrebu. Iako najam plaćaju ispod tržišne cijene, nakon što je on dobio ugovor o radu, odlučili su da bi ipak bilo isplativije otplaćivati svoju nekretninu i urediti je po svojim željama.

"Prvo smo se zapravo htjeli preseliti kao podstanari bliže centru grada, no toliko bi nam porasla stanarina da ne bismo mogli štedjeti za kupovinu stana niti bismo si mogli priuštiti neke stvari koje volimo, recimo putovanja. Tako smo do daljnjeg odlučili ostati podstanari u Novom Zagrebu, ali i krenuti u projekt kupnje svojeg stana", priča naš sugovornik.

Prodaju stanova u oglasnicima prate već neko vrijeme. Novogradnju su odlučili eliminirati u startu jer im je preskupa.

"Htjeli bismo stan u Novom Zagrebu ili uz rijeku Savu, važna nam je blizina prirode i da je kvart po mjeri čovjeka. Tražimo 50-ak kvadrata koje bismo po potrebi i renovirali. Išli smo dosad pogledati jedan stan u Novom Zagrebu: socijalistička gradnja s kraja 1960-ih, ali treba renovaciju. Oko 50 kvadrata, cijena 120 tisuća eura", kaže naš čitatelj. Iako se sve činilo u redu, zgrada nema lift, a teško da će ga ikad i dobiti, pa im je taj stan zapravo otpao.

Pročitajte i ovo Josip Medved, zapovjednik Mobilne jedinice prometne policije Kontrola kamiona i autobusa Kazne su visoke, ali mnogi vozači ne drže se strogih pravila: "U pravilu svi imaju isti izgovor"

Za oko im je zapeo još jedan, s povoljnom cijenom i urednim papirima, ali, kaže naš čitatelj, prodavatelj mu je u telefonskom razgovoru bio sumnjiv. To se pokazalo opravdanim jer su drugi dan fotografije stana u oglasniku iznenada promijenjene.

U banku su, kaže, došli svjesni svojih financijskih mogućnosti, a to je visina zajedničkih primanja od oko 2000 eura. No zato će se morati zadužiti na 20 ili čak 30 godina.

Gradilište, ilustracija Zagreb iz zraka (Foto: Srdjan Vrancic/Cropix)

"Odlučili smo obići više banaka i vidjeti kakve ćemo ponude dobiti. Okvirno, smatramo da bi nam 145 do 155 tisuća eura trebalo biti dovoljno za kupnju stana, renovaciju i unutarnje uređenje, pa bismo u tom slučaju imali i dva kredita, stambeni i nenamjenski. Kako god, računica banke je takva da kada podmirimo sve obveze, našem zajedničkom kućanstvu treba ostati najmanje 754 eura“, objašnjava.

"Voda ipak nije toliko hladna, ali..."

Iako mu se glavnina uvjeta koje je pred njih postavila banka čini prihvatljivima i u šali kaže "voda ipak nije toliko hladna ako imaš normalan posao i prosječna primanja", jedna prepreka trenutačno je nepremostiva, ali s perspektivom da se ipak riješi.

"Najveći nam je problem novac, odnosno gotovina koju moramo imati za učešće i troškove kredita, možda ćemo u konačnici morati platiti i agenciju, a to je, procjenjujemo, oko 15 posto iznosa kredita. Štedjet ćemo i pokušati se nekako snaći, imamo obitelj koja nam može pomoći pa ćemo vidjeti", kaže naš sugovornik.

U međuvremenu su čuli da bi ovog proljeća Vlada trebala objaviti detalje Nacionalnog plana stambene politike kojim bi se, bar prema najavama iz Banskih dvora, trebalo pomoći mladima da riješe svoje stambeno pitanje bilo kupnjom ili dugoročnim najmom stanova. 

Stoga je i naš par odlučio malo stati na loptu. 

"Odlučili smo dotad pričekati s kupnjom i štedjeti novac, da vidimo kakav je plan države. No oglasnike i stanove ćemo gledati i dalje, a ako nađemo stan naših snova, onda ćemo ga zgrabiti", kaže naš čitatelj.

Potragu ovog mladog para za stanom pratit ćemo i dalje te ćemo objaviti njihova iskustva.

 

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene