Državna cesta D1 među najprometnijima je u Hrvatskoj, njome svakodnevno prolaze tisuće vozila. Upravo na potezu između Zagreba i Karlovca promet je najgušći, zbog čega je i poznata pod imenom stara karlovačka.
Za vozače to je tek još jedna dionica koju treba proći. Za mještane Desinca - cesta koja znači neizvjesnost i borbu za sigurnost vlastite djece. Tri desetljeća nakon što je na spornom raskrižju ugašen dječji život, mještani tvrde malo toga promijenilo. Upozorenja su ostala, obećanja su dana, ali rješenja, kažu, još nema.
Mještani su zavapili ekipi rubrike Poziv. "Pozdrav iz Desinca. Desetljećima vodimo borbu da jedno od glavnih križanja prestane biti opasno za našu djecu i naše mještane. Prosvjedovali smo, kucali na sva vrata, ali svi okreću glavu i čekaju da ova cesta odnese još jedan život".
Tri desetljeća kasnije, mještani Desinca i dalje čekaju obećane promjene. Hodaju uz sam rub ceste, tik uz kamionske grdosije.
"Strašno je koliko se luduje po toj cesti. Šaljemo djecu ovdje, ali s grčem u želucu zbog toga hoće li im se što dogoditi putem do škole", ispričala je Irena Smilaj.
Zvuk policijskih sirena, vatrogasnih i vozila hitne pomoći često prekida san mještana Desinca.
Problem raskrižja pokušavao je rješiti i gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel, ali neuspješno. "Nadležnosti su poznate. To je križanje jedne državne i triju županijskih cesta. U 40 godina mogao je biti riješen barem 20 puta. Nudim ruku suradnje i da se grad uključi u financiranju onog što Hrvatske ceste ne bi mogle, međutim, smatram da su oni dovoljno jaki za takve tekuće probleme, to nisu neke enormne investicije", poručio je.
Mještani Desinca ne odustaju, jer ova borba nije za asfalt i znakove, nego za sigurnije djetinjstvo njihove djece.
Koje je rješenje?
Analiza i raznih papira ima, nadležnih isto, no samo odgovornog – u ovoj priči još uvijek tražimo. O ovom je problemu reporter Dnevnika Nove TV Domagoj Mikić razgovarao s Franom Gašpićem iz Hrvatskih cesta.
"Ovo je cesta za mješoviti promet, a što se tiče nogostupa, on spada u nadležnost gradova i općina. Hrvatske ceste su uvijek tu da pomogu ako treba izgraditi, dograditi ili napraviti nešto u tom smislu. Mi smo već ostvarili kontakt s Gradom i već su poduzete određene mjere da bi se povećala sigurnost na tom dijelu prometa", rekao je Gašpić.
Na pitanje što je konkretno poduzeto nakon što je dječak poginuo na toj dionici ceste, Gašpić je rekao da ne može ulaziti u detalje prošlosti, nego da samo može govoriti o tome što se sada poduzima.
"U ovom je trenutku napravljen prometni elaborat kojim se odmah pristupilo povećanju sigurnosti prometa. Na tom dijelu je pješački prijelaz dodatno obilježen sa znakom C02, tako da se bljeskalicom vidi dolazak, stavljena je kamera, ograničena je brzina na 40 kilometara na sat, dodatno su iscrtane horizontalna i vertikalna signalizacija kako bi se pojačala sigurnost prometa. Da bi se kvalitetno riješilo cijelo to raskrižje, potreban je malo obuhvatniji zahvat. Za to treba ishoditi lokacijsku, građevinsku dozvolu te treba otkupiti dio zemljišta koji je izvan ceste", nadodao je.
Kako kaže, obzirom da je potreban veći zahvat u prostoru, nada se da će uskoro imati rješenje za projekt kojim će ishoditi sve potrebne dozvole te početi s rekonstrukcijom raskrižja.
Loptica odgovornosti, čini se, prebacuje se ponovno na grad, a problem predstavlja prostorni plan. O svemu je reporter Mikić razgovarao i s gradonačelnikom Jastrebarskog Zvonimirom Novoselom.
"Ja mislim da ne trebamo pričati o problemima nego o rješenjima. Mislim da je vrijeme prebacivanja odgovornosti i traženja krivca iza nas", započeo je Novosel.
Kako kaže, na zajedničkom sastanku sve su strane "vrlo ozbiljno shvatile poruku građana", a poduzeti su i prvi koraci, odnosno sigurnosne mjere.
"Njih je omogućio, na neki način, Grad, jer je Grad naručio i platio prometni elaborat, a kao dio dogovora bila je i izgradnja dijela nogostupa. Ono što se traži kao trajno rješenje nije samo rekonstrukcija križanja, nego i premještanje cijele trase jedne prometnice koja više ne bi smjela izlaziti na glavnu državnu cestu na tom mjestu", nadodao je.
Za takvo rješenje potrebno je napraviti urbanistički plan. "Grad je to stavio u proračun za ovu godinu i na tome počinjemo raditi. To nije nešto što može biti gotovo preko noći, ali ruku pod ruku zajedno sa svim partnerima, mislim da ćemo u konačnici doći do cilja", objasnio je.
Vjeruje da će se dio nogostupa, prema dogovorenom, uskoro napraviti, a za trajno rješenje potreban je daljnji dogovor.
"Teško je reći koliko bi građani trebali čekati. Planovi su vrlo komplicirane procedure, oni se donose nekad i po godinu dana. Činjenica je da mi kad mijenjamo planove, paralelno s tim znamo raditi i projektiranje određenih dijelova, tako da se može nešto vremena uštedjeti. Vjerujem da će s prvim lijepim danima ove godine Hrvatske ceste uspjeti napraviti pomak prema izgradnji dijela novostupa, a Grad će isto, sve što smo rekli, napraviti do kraja. Sasvim sigurno će proći godinu dana do rješenja dokumentacije koja bi tek onda omogućila gradnju", zaključio je Novosel.
Na gradonačelnikove riječi osvrnuo se potom Gašpić, rekavši da se, vezano uz izgradnju dijela nogostupa, radi projektna dokumentacija, a čim ona bude gotova, zatražit će sve potrebne dozvole i suglasnosti. U međuvremenu, Hrvatske ceste raspisat će i natječaj za izvođenje radova.
"Mi ćemo maksimalno ubrzati proces. Mi se nadamo da bi u drugom dijelu godine mogli početi s nekakvim radovima. Mi ne možemo reći da će radovi početi sigurno, jer upravni postupci su upravni postupci, te mi ne možemo biti sigurni da ćemo dobiti građansku dozvolu u tom vremenu. Što se nas tiče, mi smo maksimalno poduzeli sve da se što prije riješi taj problem", zaključio je Gašpić.
Svoju priču možete poslati i na stranici na Facebooku ili putem web-forme.
Više detalja pogledajte u videoprilogu Dnevnika Nove TV.
Galerija
