EKONOMSKI STRUČNJAK NENAD BAKIĆ "Za poslovanje HEP-a je dobro da dio dionica ide na tržište"

Dok se još čeka konačan plan i svi detalji oko Vladine nakane da otkupi mađarski paket Ine - dodatni politički zaplet stvaraju istupi Mostova Mire Bulja. Iz njih nije jasno - jesu li dva partnera u Vladi zauzela različit stav oko prodaje 25 posto dionica HEP-a za kupnju onih Ininih od MOL-a?

Pročitajte i ovo A izbori su sve bliže... Bulj kao hrvatski Trump? "On se obraća istim biračima. Samo Miro nema ljubavnih afera" Krnji sastav Burno na sjednici Odbora za obranu: "Nikada ovakav skandal nije viđen u parlamentarnoj demokraciji!"

Iz redova Mosta stiže poruka. Prodaja dijela HEP-a ne smije se provesti bez volje građana. "Bez referenduma hrvatskih građana kad se radi o HEP-u, o prirodnim resursima, šumama... više se ne smije dozvoliti prodaja nacionalnih interesa", kaže saborski zastupnik Miro Bulj.

Protiv prodaje HEP-a i pojedini SDP-ovci. I Gordan Maras ponovno zastupa istu ideju kao i Bulj. I on bi referendum.

"Želim referendum za prodaju HEP-a i nakon toga kupnju Ine. Prodajemo budućnost da bismo plaćali HDZ-ov kriminal iz prošlosti. Neka naši građani kažu što misle o ovim HDZ-ovim kombinacijama. Na kraju Plenkovićevog plana zaradit će samo Mađari i poneki HDZ-ovac", ustvrdio je Maras.

Referendum podržava i sindikat HEP-a, koji se boji privatizacije. "Mi ćemo se prikloniti pokušaju organiziranja i provedbe tog referenduma jer činjenica je da je Hrvatska elektroprivreda također izuzetno važna strateška kompanija", ističe Dubravko Čorak iz Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata.

No, ekonomski stručnjak Josip Budimir kaže - nije dobro kad se poslovna pitanja rješavaju političkim odlučivanjem. "Nije tu u fokusu pitanje načina upravljanja implikacije te vlasnička promjena upravljanja tom kompanijom, nego je pitanje što će država za tu imovinu dobiti, koje se mora riješiti i što će s tim novcem napraviti."

Pitanje je i hoće li donijeti korist ulaganje tog novca u kupnju Ininih dionica od MOL-a? Ina je u financijskim izvješćima iskazivala gubitke. Godine 2015. oni su iznosili 1,4 milijarde kuna, dok u prvih 9 mjeseci 2016. bilježi neto dobit od 359 milijuna kuna.

S druge strane HEP je u 2015. ostvario neto dobit od milijardu i 940 milijuna kuna, a u 2016. očekuju 2 milijarde.

Ekonomski stručnjak Nenad Bakić kaže - za poslovanje HEP-a je dobro da dio dionica ide na tržište. "To dovodi do radikalno veće pažnje investicijske javnosti, koja se onda bori za tu firmu, vrijednost u njoj, prati financijska izvješća i dolazi na skupštine i prati umjesto države, sto očiju zna više nego jedno."

Ljubo Jurčić, bivši ministar gospodarstva, zastupa stav da nije dobro ići u utrku s velikim igračima u naftnom biznisu nego se treba okrenuti modernim tehnologijama. "Po meni bi bilo puno bolje uložiti u uključivanje, ne samo u instaliranje opreme za obnovljive izvore nego uključivanje u razvoj i proizvodnju opreme za obnovljive izvore, u razvoj i proizvodnju električnih automobila."

Bivši šef Ine pak tvrdi - i u iduća dva desetljeća na tržištu energije prevladavat će nafta, Vladin plan naziva dobrim. "Putem IPO-a apsolutno zato da privuku investitore, oni će raditi jednu određenu ravnotežu, tu će ući više investitora zato treba biti oprezniji kako definirati ugovore i definirati načine upravljanja", kaže Tomislav Dragičević.