General Rahim Ademi oslobođen je po svim točkama optužnice za ratni zločin u Medačkom džepu jer je imao suženu zapovjednu odgovornost, dok je Norac osuđen na sedam godina zatvora jer je znao za zločine, a nije ih spriječio, dio je to obrazloženja današnje nepravomoćne presude zagrebačkog Županijskog suda.
Pročitajte i ovo
>> GOLJP: DORH treba provesti istragu o izravnim počiniteljima zločina u Medačkom džepu
>> Norčeva obrana najavljuje žalbu; Ademi: Konačno je gotova moja agonija
Tužiteljstvo je obojicu teretilo po zapovjednoj odgovornosti, no sud je Ademija oslobodio jer je iskazima svjedoka utvrđeno da je na terenu bio još jedan zapovjednik, admiral Davorin Domazet Lošo koji je bio izaslanik načelnika Glavnog stožera Janka Bobetka i koji je izdavao zapovjedi Norcu. Ademi je zbog toga imao sužen opseg ovlasti, dok je Norac s druge strane, po ocjeni suda, imao zapovjednu ovlast u punom opsegu u odnosu na 9. gardijsku brigadu i njezine pridružene domobranske postrojbe.
Sud je utvrdio da Norac nije naredio početak akcije 9. rujna 1993. ali je odgovoran za sve što se događalo nakon toga u Sektoru 1 jer se prvi dan akcije neposredno uvjerio da njegovi podređeni čine zločine, a nije ih spriječio pljačkaju imovinu, ubijaju civile i ratne zarobljenike te pale objekte.
U obrazloženju presude koju je pročitao predsjednik sudskog vijeća Marin Mrčela navodi se da je Norac propustio iskoristiti svoje zapovjedne ovlasti kako bi kaznio i spriječio nove zločine.
Prema presudi, ni Norac ni Ademi u akciji Medački džep nisu zapovjedali specijalnom policijom.
Norac je po dvije točke optužnice osuđen na po pet godina zatvora, odnosno jedinstvenu zatvorsku kaznu od sedam godina.
Na današnju nepravomoćnu presudu ima pravo žale Vrhovnom sudu, a pravomoćnost odluke i dalje će čekati u kaznionici u Lipovici, gdje služi 12-godišnju kaznu na koju je osuđen 2003. na Županijskom sudu u Rijeci zbog ratnog zločina počinjena nad civilima 1991. na gospićkom području.
Prema optužnici, na području Medačkog džepa od 9. rujna do 17. rujna kada su se hrvatske snage povukle i područje predale UN-ovim "mirovnjacima" ubijena su 23 srpska civila i pet zarobljenih vojnika, a uništeno 300 različitih građevina.
Prve reakcije na presudu
Iz političkih krugova stižu i prve reakcije na odluku Sudskog vijeća.
- Vlada ne može komentirati presudu generalima Norcu i Ademiju, rekla je potpredsjednica Jadranka Kosor.
- Pravosuđe je u Hrvatskoj neovisno, Vlada ne komentira presude, pogotovo ne one nepravomoćne na koje se stranke u postupku mogu žaliti, rekla je Kosor koja se, iako to nije željela službeno potvrditi, složila s tezom da je Hrvatska ovim postupkom položila ispit i pokazala kako ima kvalitetno pravosuđe.
Upitana kakvu reakciju na presudu očekuje od hrvatskih branitelja i udruga, Kosor je odgovorila kako su hrvatski branitelji pripadali pobjedničkoj vojsci u nametnutom ratu, da čvrsto stoje na zemlji i znaju što je realnost, te da ne vjeruje da će "biti problema".
Istaknula je, ipak, da svatko, pa i hrvatski branitelji, imaju pravo na zadovoljstvo i nezadovoljstvo.
Iako naši drugi sugovornici ističu da nije na strankama i njihovim članovima da komentiraju odluke sudova, Ivo Josipović iz SDP-a rekao je da, s obzirom da se iz obrazloženja presude može zaključiti da je postojala paralelna linija zapovijedanja u kojoj se najčešće spominjalo ime Davora Domazeta Loše, ne želi davati savjete Državnom odvjetništvu kako i da li postupati dalje, otvarati novi postupak ili nešto drugo.
Predsjednik HNS-a, Radimir Čačić, također se ogradio od službenog komentara, pogotovo s obzirom na to da se radi o prvostupanjskoj presudi, no dodao je da se nada da će drugostupanjskom presudom i Mirko Norac biti oslobođen.
HSS-ova Marijana Petir poručila je da presuda iako nepravomoćna pokazuje da Hrvatska nije bila uključena u zločinački pothvat te da se presudom demantiraju navodi iz haških optužnica. Hrvatsko pravosuđe, kazala je, dokazalo je kako je neovisno i profesionalno jer je prvi slučaj koji nam je prepustilo haško tužiteljtvo odrađen bez prigovora.
