Roditelji djece s najtežim dijagnozama ne traže povlastice, nego ono osnovno - pristup novcu koji im zakonski pripada. Nakon priče ekipe Poziva o Fabijanu, Julijani, Denisu i Dijani, mladim ljudima koji žive s teškim i neizlječivim dijagnozama, stigla je i reakcija Ministarstva - socijalna kartica.
Užas u Velikoj Gorici
Detalji dvostruke tragedije, obitelj nije bila u sustavu Centra za socijalnu skrb: "Nisam mogao doći sebi"
najveća riba na svijetu
Ogromna peraja izronila iz Jadrana, približila se brodu s turistima: "Oči u oči s nemani od 8 metara nije mala stvar"
u tijeku
Dan odluke
Povijesni izbori u Mađarskoj, Magyar: "Nazvao me Orban i čestitao mi na pobjedi"
No resorni ministar Alen Ružić najavio je i strože kontrole kako bi se, kaže, spriječilo da roditelji novac troše na kocku, drogu i alkohol. Sve dok se brinu o svojoj djeci i dokazuju da "bolesti nisu nestale".
"U eri internet bankarstva, Deni i ja i dalje ovisimo o poštaru. Ako nas poštar ne zatekne doma samo se otvaraju novi problemi. Sanjamo dan kada ćemo moći otići u dućan i kao svi ostali ljudi platiti karticom", ispričala je Tatjana Čvorig.
Poziv: Tatjana Čvorig
Foto:
Dnevnik Nove TV
Ministrova ideja o nadzoru nad potrošnjom karticama bez teksta je ostavila one koji s onim što dobiju ne mogu pokriti ni ono najosnovnije. Kažu, osjećaju se poniženo jer se 24/7 brinu o svojoj djeci - a karticu ne mogu koristiti ni na bankomatima, već isključivo na šalterima u banci, što često znači i višesatna čekanja, vrijeme koje nemaju.
"Dijana i Julijana čekaju sa mnom satima kako bi došli do novca do kojeg drugi dolaze u svega par trenutaka, a jedino što svaki put slušamo - od sljedećeg mjeseca će se promijeniti nešto, a to nikako da dođe", ispričala je Marija Pušelj.
Ministar Ružić obećao redovite isplate: "Novac se često zloupotrebljava"
Ministar Ružić najavio je da će do "pune funkcionalnosti" kartice doći kroz najkasnije osam mjeseci, uz pilot projekt u dvije županije. Odgovore na ova i brojna druga pitanja ekipa Poziva potražila je i izravno od ministra Ružića.
On je poručio da je bitno naglasiti da Ministarstvo ne razvija inkluzivnu karticu, nego karticu za druga socijalna davanja: "Inkluzivna kartica ne postoji, već inkluzivni dodatak i ona prava koje ostvaruju osobe s invaliditetom i djeca s poteškoćama u razvoju idu na tekuće račune".
Poziv: Alen Ružić i Domagoj Mikić, reporter Dnevnika Nove TV
Foto:
Dnevnik Nove TV
"Onom dinamikom kojom sjeda, inače mjesečne isplate obično budu, koliko je meni poznato, oko 20. u mjesecu. Dosad je bio problem u različitim ispostavama diljem Hrvatske, praksa je bila neujednačena. Temeljem naših mišljenja, samih korisnika, pravobranitelja za osobe s invaliditetom i udruga koje su se tu angažirale, dobili smo mišljenje i proveli analizu da li je to moguće i moja prva uputa je zbog brzine djelovanja bila ona o interpretaciji samca, odnosno kućanstva, a druga je evo sada ova, o tome da se na tekuće račune roditelja i skrbnika za djecu, za punoljetne osobe lišene poslovne sposobnosti i kad je gotovo moguće za one nakon 18. u postupku lišavanja, da se isplaćuje na tekuće račune skrbnika za puno raspolaganje", poručio je Ružić.
"Kartica koju uvodimo, kako sam rekao, kroz osam mjeseci je ona kojom želimo učiniti dostupnim, ali na siguran način, novac za druge socijalne namjene koje se često zloupotrebljava", dodao je.
Na pitanje o prozivkama roditelja nakon izjave da će se kontrolirati da se "novac ne troši na kocku, drogu, alkohol", rekao je da je došlo i do greške u komunikaciji, unatoč njegovim naporima.
"Kartica je potrebna jer vidimo da se događaju zloporabe sredstava, zajamčenih minimalnih naknada koje primaju žene - da je isplata tih novaca često, nažalost, povezana i sa nasiljem u obitelji, ali i sa ekonomskom kontrolom u prvom redu žena, a moram reći da je ekonomska kontrola žena, u prvom redu majki, povezana onda i sa femicidom, što je znanstveno dokazano čak više od fizičkog nasilja", poručio je.
Kreće se u digitalizaciju sustava
Dženita Lazarević iz Građanske inicijative Pomozimo djeci s invaliditetom pozdravila je odluku i poručila: "Ono što je vrlo bitno je da sada roditelji, odnosno svi skrbnici, bez obzira o komu se radi, imaju pravo odlučiti na koji način će primati isplatu. Mislim da je to najbolje rješenje".
Ministru je postavila i pitanje - je li realno početi s digitalizacijom sustava, pogotovo što se tiče vještačenja za inkluzivni dodatak, ako znaju da imaju veliki broj zahtjeva koji su upućeni prema ZOSI-ju?
"ZOSI je već krenuo u proces i već imaju dobar dio digitaliziran, ali nama je sad stvar da se to implementira, odnosno spoji sa nekim novim funkcionalnim programima. Ja ne bih tu obećavao datume, želim da bude održivo, trajno", odgovorio je ministar Ružić i dodao: " Sam sustav vještačenja je jedno. Nove funkcionalnosti tipa obaveznog polja ponavljanja vještačenja, koje će onemogućiti upućivanje na ponovno vještačenje nam je vrlo važno. Ja ću biti zadovoljen ako to bude i dva mjeseca kasnije, ali da bude trajno funkcionalno, da se ne šalje ponovo tamo gdje nije potrebno".
Otkrio je i da je ukupno podneseno oko 390 tisuća zahtjeva, od čega je riješeno oko 220 tisuća, a odbijeno oko 40 tisuća.
Cijeli razgovor s ministrom, kao i priče roditelja koji se svakodnevno bore sa sustavom, pogledajte u današnjoj rubrici Poziva.