Odlazak u banku za mnoge, a posebno osobe s invaliditetom, u Hrvatskoj često nosi administrativne prepreke, pogotovo kada je riječ o ostvarivanju prava poput inkluzivnog dodatka ili otvaranju zaštićenih računa.
"Kompletan sustav je tragičan"
O nelogičnostima sustava u vidu birokratskih barijera koje im dodatno otežavaju već ionako težak život nedavno su za Poziv Dnevnika Nove TV zajedno sa svojim roditeljima svjedočili Fabijan, Julijana, Dijana i Denis.
Osim što sustavu moraju dokazivati da njihove neizlječive dijagnoze nisu čudom nestale, da bi došli do novca koji im pripada njihovi roditelji iz mjeseca u mjesec prolaze administrativni horor jer mogu samo u određenu poslovnicu banke na određene datume.
"To je sve zajedno pretragično. Kompletan sustav je tragičan. Mi imamo osjećaj da sustav uopće ne postoji više, na našu djecu više nitko ne misli. Kao da nemaju nimalo empatije", kazala je Denijeva majka Tatjana.
Sada se država da bi doskočila problemu, koji je sama sukreirala, dosjetila uvesti - karticu, a na njezin račun stižu prve kritike.
Stižu nove kartice
"Digitalna kartica, koju planiramo kao veliki projekt, trenutno je u fazi financijske i informatičke izrade”, rekao je ministar rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić.
Cilj je, kaže, da ta kartica bude vrlo praktična i maksimalno funkcionalna, da korisniku omogući kupovinu kako u fizičkom, tako i u online pogledu: “Na taj način želimo učiniti da novac koji se dobiva kroz socijalne potrebe, bude što bolje raspoloživ.”
Prema ministrovim riječima, razlog za uvođenje digitalne kartice su negativna iskustva korisnika, koji često moraju fizički odlaziti podizati novac u udaljene banke. Tvrdi da nije riječ o kontroli. “Kartica ide u dobroj namjeri, za poboljšanje funkcija“, naglasio je i najavio da će se u njenoj izradi konzultirati i korisnike i uvažiti sve korisne savjete i mišljenja.
Kada je riječ o mogućim kaznama za eventualne zlouporabe, Ružić je nakon dodjele ugovora o bespovratnim sredstvima u sklopu poziva "Inkluzivne usluge ustanova u kulturi", rekao: “Tu je riječ o novcu poreznih obveznika, nismo za sada predvidjeli nikakve posebne kazne, osim što ćemo, a mislim da će se i svi korisnici složiti, krenuti s idejom da nećemo dozvoliti da se od javnog novca kocka, pije alkohol i kupuju duhanski proizvodi. To će biti naš inicijalni stav. Mislimo da je to novac za one u potrebi i da to nije novac kojim bi netko trebao kockati.”
"Poruka stigmatizacije i potpune promašenosti politike"
Uvođenje "kartica" za osobe s invaliditetom poruka je stigmatizacije i potpune promašenosti politike, upozoravaju iz Udruge Sjena, koja okuplja obitelji djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom.
Inkluzivni dodatak, podjećaju, po svojoj definiciji nije socijalna milostinja koju treba kontrolirati, već pravo namijenjeno prevladavanju prepreka koje osobu s invaliditetom sprječavaju u punom sudjelovanju u društvu: “To pravo pripada osobi i nije sredstvo za discipliniranje ljudi koji ionako žive s nizom ograničenja koje im društvo svakodnevno nameće. Pokušaj da se osobama s invaliditetom određuje što smiju kupovati njihovim vlastitim sredstvima predstavlja ozbiljan udar na dostojanstvo i autonomiju."
Napominju i da se otvara pitanje: "Je li ovakav prijedlog rezultat promišljene socijalne politike ili možda svojevrsni osvetnički pohod pojedinaca iz sustava, konkretno iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, prema onima koji godinama ukazuju na nezakonitosti i diskriminaciju?”
“Posebno zabrinjavaju najave da bi se ovakav model mogao primjenjivati na osobe kojima je oduzeta poslovna sposobnost. I ta skupina ima pravo na jednako postupanje. Njihova sredstva su njihovo pravo, a upravljanje tim sredstvima već je zakonski uređeno kroz institut skrbništva. Uvođenje dodatnih ograničenja za tu skupinu značilo bi dvostruku diskriminaciju. Jednakost pred zakonom je ustavno pravo koje obvezuje zakonodavca. Svako selektivno ograničavanje jedne skupine građana u raspolaganju vlastitim sredstvima mora proći test razmjernosti i opravdanosti. Ovdje taj test očito ne postoji”, zaključuju u Udruzi Sjena.
"Apsurd je da se red uvodi nad najranjivijima"
Ukazuju i na to da istovremeno dok se uvodi kontrola nad nekoliko stotina eura koje prima osoba s invaliditetom, godinama gledamo kako se milijuni eura javnog novca nenamjenski troše na razinama lokalne i državne vlasti: "Apsurd je da se "red" uvodi nad najranjivijima, dok stvarna odgovornost za rasipanje javnog novca u izostaje. Ako je cilj kontrola trošenja javnog novca, onda je logično pitanje zašto takvi mehanizmi nisu odavno uvedeni za načelnike, gradonačelnike i političke strukture koje raspolažu milijunima."
Iz Udruge Sjena upozoravaju i da ne želi ponovno biti dovedeni u situaciju u kojoj ćemo zaštitu temeljnih prava morati tražiti pred Ustavnim sudom. No, ako bude potrebno, poručuju, učinit će upravo to.
Upravo je zaslugom Udruge Sjena izborena pravda, naime, Ustavni je sud srušio diskriminatorne odredbe Zakona o osobnoj asistenciji. Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike moralo je odustati od sporne primjene zakona koja je zakinula brojne osobe s invaliditetom, a premijer Andrej Plenković morao je zamijeniti još jednog ministra u svojoj Vladi.
