Povodom Dana Međimurske županije i 30. obljetnice osnutka, u subotu je održana svečana sjednica Županijske skupštine, nazočio joj je i predsjednik RH Zoran Milanović koji je naglasio 'instrumentalnu ulogu obitelji Zrinskih i Frankopana u očuvanju hrvatstva'.
U pratnji župana Međimurske županije Matije Posavca Milanović je obišao međimurske poljoprivredne štandove na Trgu Republike, a potom je sudjelovao na svečanoj sjednici, nakon koje je komentirao aktualne teme u izjavi za medije, a istaknuo je da ga vežu lijepu uspomene za Čakovec i Međimurje.
''Moralni šrot koji ovu zemlju dovodi do hrđanja''
''Hrvatska je, znam da to zvuči kao psovka, unitarna država, nije federacija'', kazao je osvrnuvši se, između ostalog, i na (de)centralizaciju Hrvatske, a o čemu je govorio i u svojem prigodnom obraćanju.
Upitan o slučaju iz bolnice Sveti Duh, rekao je kako ne zna o čemu se radi te da zato ne može ni komentirati: ''Vidjeli smo fotografiju mrtvih ljudskih tijela, i ništa više ne znamo. Koliko je to staro, možda tri godine.''
Jedna od tema je i slučaj APN. Upitan što misli o državnim dužnosnicima koji koriste povlastice namijenjene građanima, poput APN kredita, rekao je: ''To je moralni šrot koji ovu zemlju dovodi do stanja hrđanja. Treba biti mustra da ti to padne na pamet.''
''Čuo sam za te kredite, prišlo mi je nekoliko mojih suradnika koji su dužnosnici i rekli da bi se i oni javili, ali nikome nije palo na pamet iz kruga mojih suradnika jer znaju da bi ih izbacio van'', kazao je Milanović.
''Hoćeš biti dužnosnik, to ne znači ako ti se upalila ta sretna lampica, da možeš poharati sve što ti se nađe na putu i uzeti korist od svega. Ja samo mogu poručiti da je to Plenkovićev problem. Postoji jedna politička organizacija koja smatra da je to sve njihovo i da su na trenutak nedodirljivo plemstvo, a u drugom da su mali skromni građani koji se trebaju boriti za svoju zraku sunca. A priča da smo svi isti. Nismo'', poručio je predsjednik i bivši premijer.
''Banožić i familija su politički paraziti''
Ministar obrane Mario Banožić rekao je u subotu da još uvijek čeka odgovor Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) o tome hoće li, ukoliko prihvati subvencionirani kredit, uskratiti ga nekom drugom, dodavši kako svatko ima drugačije kriterije za moralnost.
''Država mu je omogućila sve u životu'', kazao je Milanović za Banožića i dodao: ''On i supruga su županijski politički paraziti, cijela familija, cijela zadruga to sisa. Ako je to digao da bi nadoknadio državi štetu koju je kriminalnim radnja napravio, o čemu govorim potpuno otvoreno jer su dokazi tu, manipulacijama najmom onog poslovnog prostora. To nije dovoljno jer šteta je 400.000 eura, morat će još, a tu je i kaznena odgovornost.''
Upitan za svoj kredit, Milanović je odbacio sličnost sa slučajem Banožića.
Muke po kreditu
''Mislim da su građani sve dobro shvatili jer sam kasnije dobio izbore'', kazao je. Novinare je pitao bi li oni dali kredit njemu (Milanoviću - op.a.): ''Zato što sam imao 42, a ne 40 godina''. ''I dalje vraćam taj kredit'', kazao je.
Pojasnio je kako je dobio kredit od privatne banke. "To je bio kredit s kamatom od šest posto i bila je to jesen 2008. godine. Banke su 'fehtale' ljude da uzmu kredite i kad nekome date stvarno pravo hipoteke na stanu ili kući, i to vrijedi 50 posto više prema procjeni banke nego kredit koji sam podigao, vi mi ga ne bi dali?''
Dodao je da su u to isto vrijeme HDZ-ovci dobivali kredite HPB-a: ''To je inače bila banka u strašnim gubicima iz koje ih je izvukla moja Vlada, ali uredno. Za državnog tajnika čije ime sada neću spominjati, ali koji je bio opjevani ministar financija do prije godinu dana, a tada samo državni tajnik, on je lijepo bio član Nadzornog odbora po političkom položaju i za njega kamata tri posto. Meni šest, njemu tri posto. Njemu rata manja 1500 kuna mjesečno za isti kredit".
Upitan je li mu žao što je tada digao taj kredit odgovorio je potvrdno: "Meni je žao što sam uzeo taj kredit jer to nije bilo poslovno najmudrije. Nije me to upropastilo, ali danas bih drugačije. Dignuo bih nešto manji kredit jer i dalje isplaćujem 600 eura svaki mjesec tog kredita, 650 točnije rečeno. I to s kamatom koja je pala strašno. I dalje mi je glavnica još 90.000 eura jer plaćam kamatu toj aždaji.''
''Niti sam ja bio reformator, ovaj još manje''
Govoreći o poreznoj reformi koju sprema Vlada rekao je da to nije reforma: ''To je rezanje marginalnih stopa.''
''Poreze smo počeli smanjivati sistematski u moje vrijeme i nismo napravili poreznu reformu i ovo nije porezna reforma. Porezna reforma bi bila kada bi uveli linearnu jednaku stopu poreza za sve. Američka izmišljotina, ultraliberalna koja se ne primjenjuje u Americi već u Estoniji, Rumunjskoj i Rusiji i onda je stopa poreza 13 posto, ali za sve. Ovo su samo daljnje korekcije, rekao je Milanović.
''Niti sam ja bio reformator, ovaj još manje'', kazao je, ali i rekao da pozdravlja ovaj potez sve dok država ima novca da se financira.
''Nemojmo miješati korekcije s nečim tako dubokim i zahvatnim kao što bi bila reforma, koja nama ne treba. Ne treba nam ni reforma lokalne i regionalne samouprave, osim ako ne idemo na pet regija od kojih će jedna biti Dalmacija. Već vidim pet dinastija u utrci za mjesto kralja i zlatne jabuke. Nisam za to. Ovo je okej kako sad funkcionira. Međimurje je Međimurje, PGŽ je PGŽ, Istra je Istra'', kazao je Milanović.
Zulum u BiH
Osvrnuo se i na situaciju u BiH: ''Nije dobra. Ovaj zulum ne valja od početka.''
''Taktički gledano u smislu stanja jednog voda u okviru šire postrojbe, dobar je taj trentuak, ali već sutra cijelu brigadu može koštati glave, može se primjeniti protiv Hrvatske u sljedećem izbornom ciklusu i zato nije dobra. I slavlje visokog predstavnika u izbornoj noći, koja je iziritirala svakoga, je krivi potez'', kazao je Milanović upitan o odluci visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta vezano za deblokadu izbora nove vlade.
''Prenagle promjene Crkvu mogu koštati opstanka''
Što se tiče novog zagrebačkog nadbiskupa Dražene Kutleše, rekao je da ga je jednom upoznao i izrekao lijepe riječi na njegov račun i dodao: ''Čestitao sam mu i mislim da se u javnom prostoru do sada ponašao i djelovao vrlo odmjereno i korisno za Hrvatsku.''
Kad je riječ o očekivanjima i promjenama, rekao je: ''Tko sam ja da Crkvi određujem promjene. Ona je konzervativna organizacija. Prenagle promjene je mogu koštati.''
Istaknuo je i da mu je teško govoriti o tome jer to, naglasio je, nije njegov posao: "Da ja sada kažem, ne znam, da se status žena treba promijeniti u Katoličkoj crkvi, to onda više nije Katolička crkva. Ali vidimo da te tendencije dolaze upravo iz njemačkog klera koji je najbrojniji, najbogatiji i koji je povijesno bio najopasniji. Od njih je krenula reformacija. Ako se nekaj zakuha, opet će biti u Njemačkoj. Tamo je snaga i silina.''
Upitan o aferi s COVID-19 testovima, rekao je: ''Ne znam. Dosta više tog COVID-a.'' Dodao je: ''Ja sam imao izraelske. Stjecajem okolnosti. Supruga mi donijela. Ti su navodno dobri.''
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Slavlje u Međimurskoj županiji: Milanović, Zrinski i Frankopani
Dan Međimurske županije slavi se 30. travnja što je ujedno i spomen na smaknuće dvojice hrvatskih velikana, Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Milanović je naglasio kako činjenica da je upravo taj dan odabran nije slučajna istaknuvši kako ove dvije velike hrvatske obitelji igraju instrumentalnu ulogu u očuvanju hrvatstva.
''Međimurje je imalo jedan poseban razvojni put i zasluge za ovaj uspjeh su zasluge aktualnog vodstva, onog prethodnog, onog predprethodnog, onog davno zaboravljenog, kao što su prvih stotinu i 70 godina nakon svog smaknuća, manje-više, ostali zaboravljeni i Frankopan i Zrinski, ta dvojica zadnjih velikaša'', rekao je Milanović.
Dodao je kako se građani Hrvatske međusobno dosta razlikuju, možda čak i više nego Poljaci kojih je više od 40 milijuna.
''Ne mislim na razlike i amplitude u smislu kvalitete, nego razlike u smislu običaja, povijesti, kulture, načina života. Upravo tu, te dvije velike hrvatske obitelji, Zrinski i Frankopani igraju genijalnu, kreativnu i kritičnu instrumentalnu ulogu u očuvanju hrvatstva i dizanju hrvatstva i u ove prostore'', kazao je Milanović.
Bolnice kao akt grube, neargumentirane i pohlepne centralizacije
Osvrnuo se i na centralizaciju općih bolnica, odnosno prenošenje upravljačkih prava nad njima sa županija na državu poručivši kako je to 'akt jedne grube neargumentirane pohlepne centralizacije'.
''Nisam protivnik centralizacije jer sam svjestan da država, posebno naša, zbog svoje povijesti, kulture, odnosa, običaja i navika po kojima živimo ne može biti strogo centralizirana, ali u nekim stvarima mora biti centralizirana i da je razina decentralizacije u fiskalnom smislu, manje-više, dosegla neke svoje moguće i održive raspone'', rekao je Milanović.
''Ovo oduzimanje upravljačkih prava županijama, dok mi se drukčije ne obrazloži, razumno i argumentirano, mogu tumačiti jedino kao grabež za kadrovima, a onda i za političkim pravom za odlučivanjem'', dodao je Milanović.
Posavec: Želimo županiju znanja i mogućnost
Župan Posavec poručio je kako žele graditi županiju znanja i mogućnosti, županiju koja koristi šanse i koja će prevladati teškoće, adaptirati se u izazovima i u prvi plan staviti čovjeka dodavši kako će graditi i razvijati se koristeći europska sredstva, a trenutno ih, istaknuo je, po glavi stanovnika, povlače najviše u Hrvatskoj.
Poručio je kako je svaka njihova nagrada, poput oznake Green Destination, Europske destinacije izvrsnosti i nagrade Financial Timesa za gospodarstvo, nagrada svakog građanina koji u svojoj okolini stvara dodanu vrijednost.
''I tom zajedničkom sinergijom, ravnomjernim razvojem jednostavno možemo i moramo ići dalje'', istaknuo je Posavec najavivši planove za naredno razdoblje.
Ciljevi su, između ostalog, da sve međimurske škole budu u jednosmjenskoj nastavi, da se izgradi, dogradi ili rekonstruira 19 vrtića, razvijaju poduzetničke zone, izgrade interpretacijski centri, obnovi dvorac Feštetić, uspostavi sustav Eko muzeja kako bi promovirali svoju kulturu i baštinu, izgradi regionalni centar za ranu intervenciju u djetinjstvu, centar za osobe s invaliditetom te centar palijativne medicine.
Svečanoj sjednici na kojoj su,među ostalim, dodijeljena javna priznanja, nazočili su i bivši hrvatski predsjednici Ivo Josipović i Stipe Mesić, zastupnica Europskog parlamenta Sunčana Glavak, izaslanik predsjednika Vlade RH, državni tajnik u Ministarstvu obrane Branko Hrg te izaslanik predsjednika Sabora, saborski zastupnik i gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak.
